Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) obećao je da će zaustaviti izolacionistički režim Donalda Trampa (Trump) i njegov remetilački pristup globalnim odnosima. No, namjera administracije Bajdena za obnavljanje globalnog američkog vodstva zahtijevat će vrijeme i politički kapital.

Bajden će se suočiti s brojnim izazovima, uključujući suprotstavljanje Kini, ponovni ulazak u nuklearni sporazum s Iranom, resetiranje odnosa s Evropom i rješavanje posljedica Brexita u vezi s Velikom Britanijom.

Snažni NATO

Ono što će svakako nastojati obnoviti jeste savezništvo s Evropom koje je Tramp prilično narušio. Ponosi se svojom irskom baštinom i odmaknut će od otvorenog neprijateljstva Trampa prema EU. Bajden će, također, snažno podržati NATO. Novi se predsjednik protivi Brexitu iako ga je prihvatio kao činjenicu nakon odlaska Velike Britanije s jedinstvenog tržišta EU u januaru. Bajden je, također, obećao da će pooštriti američki stav prema Rusiji i "nametnuti zemlji stvarne troškove" zbog kršenja međunarodnih normi.  

Njegova podrška snažnom NATO-u izričito je usmjerena na suprotstavljanje agresivnosti Moskve, a obećao je da će podržati i rusko civilno društvo protiv onoga što naziva "kleptokratskim autoritarnim sistemom" Vladimira Putina. Međutim, morat će brzo otvoriti pregovore s Moskvom o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja prije njegovog isteka 5. februara.

Iako su mnogi evropski funkcioneri prihvatili strukturne promjene koje je tražio Tramp - uključujući veće troškove za odbranu od NATO članica i povlačenje američkih trupa iz Njemačke - većina Evropljana i dalje smatra da je američka vojna moć koja podupire NATO bitna za evropsku sigurnost. Oni bi željeli da se Vašington više angažira u rješavanju regionalnih kriza od Bjelorusije do istočnog Sredozemlja.

Bliski istok

Bajden je obećao da će se pridružiti iranskom nuklearnom sporazumu iz kojeg se povukao Tramp ako se Teheran obaveže pridržavati multilateralnog sporazuma osmišljenog da zauzda njegove atomske ambicije. Nova Bajdenova administracija morat će brzo raditi na dogovoru o novom pristupu Iranu s evropskim potpisnicima sporazuma: Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom i Njemačkom. 

Osim Trampa, Bajden želi okončati američke ratove i planira pomak u lojalnosti SAD na Bliskom istoku. Demokrata neće preseliti Američku ambasadu iz Jeruzalema, gdje ju je Tramp preselio iz Tel Aviva 2018. Ne planira se zalagati za rješenje o dvije države. Glavni savjetnici Bajdena također su jasno stavili do znanja da njegovi vanjskopolitički prioriteti leže negdje drugdje. Saudijska Arabija u međuvremenu je zabrinuta da bi administracija Bajdena mogla zaustaviti prodaju oružja i nametnuti ponovnu hladnoću u odnosima. Ujedinjeni Arapski Emirati željeli bi da SAD zauzmu oštriji stav prema Turskoj te će biti zanimljivo vidjeti kako će se Bajden odnositi prema vlasti Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), koji je imao niz sukoba s Trampom.

Kina. Kina. Kina

Jedan od Bajdenovih savjetnika opisao je predsjednikove vanjskopolitičke prioritete kao „Kina. Kina. Kina. Rusija". Bajdenov tim naslijedit će američki vanjskopolitički establišment koji je na Peking gledao s puno više zabrinutosti nego što je to bio slučaj tokom predsjedanja Baraka Obame (Barack). Međutim, ostaje nejasno koju će kombinaciju saradnje, konkurencije i sukoba Bajden upotrijebiti za odnos s američkim rivalom u usponu.  

Iako će, vjerovatno, odbiti podržati novi hladni rat koji bi mogao dovesti vodeću globalnu ulogu SAD u opasnost, nastojat će pogurati konvencije o tehnologiji i ulaganjima. Također će zadržati snažnu američku vojnu prisutnost na pragu Kine. Bajden će nastojati ojačati koordinaciju s evropskim partnerima na pregledu ulaganja, razmjeni obavještajnih podataka i novim tehnologijama. Pokušat će ojačati i regionalna partnerstva sa saveznicima, poput Južne Koreje. Neki stručnjaci misle da će Kina odahnuti s Bajdenom na čelu.

Evropljani se nadaju manje agresivnoj javnoj retorici nego tokom Trampovih godina, ali mnogi funkcioneri očekuju malo popuštanja generalnog pritiska SAD prema Kini. U svom pristupu Bajden će morati voditi računa i o evropskim prioritetima. Većina evropskih funkcionera insistira da im je Vašington puno bliži od Pekinga - ali oni, također, žele očuvati ekonomske odnose s Kinom i potencijal za partnerstva u drugim područjima poput klimatskih promjena.

Globalna trgovina

Po pitanju globalne trgovine Bajden ima neke iste protekcionističke tendencije kao Tramp. Predlaže da federalne agencije nabavljaju samo američke usluge i robu i podržava poreze koji za cilj imaju kažnjavanje američkih firmi zbog premještanja poslova i proizvodnje u inozemstvo. Poput Trampa, smatra da Svjetsku trgovinsku organizaciju (WHO) treba reformirati i bolje se nositi s netržišnim ekonomijama poput Kine.  

Međutim, premda je Bajden nagovijestio da će i dalje biti oštar prema Kini na trgovinskom planu, vjerovatno neće ponoviti carinski režim za sukobljavanje s Kinom koji je poticao Tramp. No, do koje mjere će ukloniti ili smanjiti carine - ili primijeniti daljnje carine - nije jasno. U skladu sa svojom širom vanjskom politikom, Bajden želi smanjiti trgovinske napetosti s Evropom. Ali to znači rješavanje nekih velikih nesuglasica, uključujući desetljećima dugu prepirku oko subvencija aviokompanijama i raspravu o tome kako pošteno oporezivati velike tehnološke firme.

Velika Britanija, koja je napustila jedinstveno tržište EU, pokušat će zaključiti trgovinski sporazum sa SAD, ali Bajdenova kampanja je rekla da to neće biti na vrhu prioriteta novog predsjednika. Ukratko: Evropi ostaju otvorena mnoga pitanja. Trgovinske napetosti s Pekingom također će vjerovatno potrajati. Stručnjaci očekuju da će se trgovinski ratovi nastaviti - ali oni koji će se voditi u stražnjim sobama, a ne preko Twittera.

Bosna i Hercegovina

Ono što posebno ohrabruje je činjenica da je Bajden među najupućenijim američkim političarima kada su u pitanju BiH i zapadni Balkan. Kao političar starog kova, Bajden je tokom rata u BiH bio jedan od najglasnijih funkcionera koji je tada kao američki senator alarmirao američku javnost o zločinima u našoj zemlji te zagovarao vojnu intervenciju protiv srpskih snaga. Ohrabruje i činjenica da će se u njegovoj administraciji naći ljudi, također, odlično upućeni u situaciju u našoj zemlji, poput bivše novinarke Samante Pauer, koja je početkom devedesetih izvještavala iz naše zemlje ili prekaljenog diplomate Entonija Blinkena.

BiH prije svega može biti sigurna da Bajdenova administracija neće donijeti kobne odluke po nju. S druge strane, za sada je teško reći koliko će zapadni Balkan i BiH biti prioritet Bajdenove administracije te će tek budućnost pokazati da li će u ovom pogledu doći do značajnijih akcija prema našoj zemlji. Također, ne treba smetnuti s uma da u bližoj prošlosti mnoge inicijative američke administracije nisu nailazile na jednaku odlučnost za djelovanje od domaćih političara.

Klimatska politika

Bajden je obećao da će se ponovo pridružiti Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, iz kojeg su se SAD povukle u novembru. Planira integrirati ciljeve vezane za klimatske promjene u sve aspekte američke vanjske politike, nacionalne sigurnosti i trgovine. Postavio je cilj da do 2050. SAD ima nula emisije štetnih plinova i obećao da će se u potpunosti osloniti na - pa čak i izvoziti - čistu energiju.

Također je rekao da će voditi globalne napore kako bi osigurao da svaka značajna zemlja koja emitira ugljik podiže vlastite ambicije prema domaćim klimatskim ciljevima, s transparentnim, izvršnim ciljevima - imajući posebno na umu Kine. Pod Bajdenom se može očekivati da se SAD vrate u međunarodnu koaliciju za borbu protiv klimatskih promjena.

Kina i Japan nedavno su postavili pozamašne nove ciljeve da postanu neutralni po pitanju korištenja uglja do 2060. i, u slučaju Tokija, do 2050. To vrši pritisak Bajdena da poboljša američke ciljeve i pronađe svijetlu tačku u američko-kineskim odnosima, čak i dok će Bajden nastojati povratiti voditeljski plašt u globalnoj klimatskoj diplomatiji.