ANALIZA "DEUTSCHE WELLEA

Navaljni je kap koja je prelila čašu, Njemačka se odlučno suprotstavlja Rusiji

Njemačka je uzvratila istom mjerom nakon što je njen diplomata protjeran iz Rusije. Odnos Kremlja prema Navaljnom i gušenje protesta zategnuli su odnose s EU do pucanja. A od pucanja ih još čuva zajednički gasovod, piše "Deutsche Welle".

Angela Merkel i Vladimir Putin. Arhiv

D. H. / Deutsche Welle

9.2.2021

Jedan ruski diplomata proglašen je nepoželjnim i pozvan je da napusti Njemačku, potvrdilo je u ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu. Kako je saopšteno, taj potez je usklađen sa Poljskom i Švedskom – koje su učinile isto – kao i s Evropskom službom za vanjske poslove.

To je recipročan odgovor na potez Moskve, koja je u petak pozvala troje diplomata da napuste zemlju – po jednog iz Njemačke, Poljske i Švedske. Njima se prebacuje da su 23. januara „učestvovali“ u neprijavljenim demonstracijama protiv hapšenja opozicionara Alekseja Navaljnog.

Još u petak je kancelarka Angela Merkel odluku Kremlja nazvala „neopravdanom“ i novim primjerom da je Rusija daleko od vladavine prava.

Berlin je ostao pri objašnjenju da se njemački diplomata, u skladu s Bečkom konvencijom, „na zakonit način informisao o događanjima na licu mesta“.


Optužbe od povratka Navaljnog

Vila za koju Navaljni tvrdi da pripada Putinu. Screenshot

Navaljni je u januaru bio uhapšen odmah po povratku iz Berlina, gdje se liječio nakon trovanja za koje optužuje ruske službe. Prošlog utorka je osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, jer je, navodno, prekršio raniju uslovnu kaznu. Kad se odbije dosadašnji kućni pritvor, njegovi advokati računaju da će Navaljni u zatvoru morati da provede dvije godine i osam mjeseci.

Taj vodeći ruski opozicionar je presudu nazvao političkom i optužio predsjednika Rusije Vladimira Putina da lično stoji iza pokušaja ubistva. Kremlj odbacuje svaku umiješanost u napad na Navaljnog.

Policija je oštro reagovala na proteste u Moskvi i drugim gradovima. Prema tvrdnjama opozicije, posljednjih sedmica je uhapšeno oko deset hiljada ljudi. Navaljni je iz zatvora dostavio poruku, koja je objavljena na Instagramu, u kojoj je pozvao pristalice da više ne protestuju i „ostanu na slobodi“.

Prašinu od kraja januara podiže i film koji je na internetu objavio Navaljni, a u kojem je prikazana vila na Crnom moru koja, navodno, pripada Vladimiru Putinu. Video ima više od sto miliona pregleda.

U anketi nezavisnog centra Levada više od četvrtine građana Rusije reklo je da su pogledali video, dok je još 42 posto bar čulo za njega, 17 posto tih ljudi je izjavilo da poslije gledanja videa imaju lošije mišljenje o Putinu.

Kremlj tvrdi da je riječ o podvali Navaljnog i da ruski predsjednik nema nikakvu luksuznu vilu. Dvije sedmice nakon objavljivanja videa, milijarder Arkadij Rotenberg, inače Putinov prijatelj iz djetinjstva, izjavio je da vila pripada njemu.


Koliko divizija ima EU?

Merkel: Odlučan stav prema Moskvi. Arhiv

Zatvorska kazna za Navaljnog i hapšenje demonstranata ponovo su stavili odnose Rusije i EU na probu. Kako piše njemački list “Handelsblatt”, zavladalo je „novo ledeno doba“.

U komentaru švicarskog “Neue Zürcher Zeitunga” posebna pažnja se pridaje poniženju koje je u petak u Moskvi doživio visoki predstavnik EU Josep Borrell. Tokom sastanka s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom on je putem Twittera saznao da Moskva protjeruje troje evropskih diplomata.

„Koliko divizija ima papa?”, pitao je, navodno, Staljin o moći Vatikana. A koliko ih ima EU?, mogao bi danas pitati Lavrov. Koja moć stoji iza unije država koju predstavlja Borrell? Odgovor je jasan. Ako nema jedinstva barem velikih članica, Evropska komisija je vanjskoopolitički tigar od papira“, piše list.

Tu je i izgradnja gasovoda Sjeverni tok 2, koji će direktno povezivati Rusiju i Njemačku, ako bude završen. Berlin se do sada opirao i sankcijama Washingtona i protestima nekih članica EU koje su tražile obustavu gradnje. Njemački ministar ekonomije nedavno je gasovod nazvao ekonomskim poduhvatom koji ne treba „miješati“ s temom Alekseja Navaljnog. Slično se izrazila i kancelarka Angela Merkel.

Istovremeno se sve više njemačkih političara izjasnilo za moguću proizvodnju ruske vakcine Sputnjik V u Njemačkoj, ako je odobri Evropska agencija za lijekove. Službeni Berlin je, kao i ostatak EU, na meti kritika zbog spore vakcinacije.

Pitanje je, međutim, da li se spirala diplomatskih mjera i odmazde zaustavila u ponedjeljak protjerivanjem troje ruskih diplomata. Jer, ambasada Ruske Federacije u Berlinu saopštila je da će ovakvi koraci „i nadalje dobijati primjerene i recipročne odgovore“.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.