NAKON INCIDENTA

Bjeloruska otmica aviona ozbiljno je promijenila zračnu kartu Evrope

Mnoge aviokompanije zaobilaze nebo iznad Bjelorusije nakon incidenta

Index.hr

Prikaz letova aviona

Foto: Screenshot: Flight Radar 24/Index


Prošlo je sedam dana otkako je Bjelorusija prisilno prizemljila Ryanairov putnički avion na letu FR4978 iz Atene za Vilnius tako što ga je presrela borbenim avionom MiG-29 i poslala mu - kako sve dosadašnje informacije upućuju - lažno upozorenje da Hamas misli raznijeti avion.

Pravi cilj prizemljenja, koji su direktor Ryanaira, irski premijer i drugi evropski lideri opisali kao državnu otmicu i zračno piratstvo, očito je bilo hapšenje bjeloruskog novinara Romana Protaševiča i njegove djevojke, ruske državljanke Sofije Sapege, koji su se vraćali u Vilnius, gdje žive. Oni su, zbog Protaševičevog izvještavanja o velikim antirežimskim protestima u Bjelorusiji nakon izbora prošle godine, optuženi za "organizovanje masovnih nereda koji su teško narušili javni red i mir" te "poticanje društvenog neprijateljstva na osnovi profesionalne pripadnosti".

Evropska unija reagovala je iznenađujuće brzo i odlučno. Dan nakon ovog incidenta Evropsko vijeće je na vanrednom sastanku u Bruxellesu odlučilo uvesti nove sankcije bjeloruskom režimu i zatvoriti evropski zračni prostor za avione te zemlje, ali je i pozvalo evropske avioprijevoznike da izbjegavaju let kroz bjeloruski zračni prostor zbog "nečuvenog i ilegalnog ponašanja bjeloruskog režima", kako ga je nazvala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Bjeloruska Belavia objavila da joj je zabranjeno letjeti u 16 evropskih država

Tri dana nakon incidenta Agencija za zrakoplovnu sigurnost Evropske unije (EASA) i formalno je preporučila evropskim avio kompanijama da izbjegavaju letenje bjeloruskim zračnim prostorom, bez obzira na krajnje odredište. U svom Biltenu o sigurnosnim informacijama (SIB) pozvala je sve avio kompanije "s glavnim mjestom poslovanja u jednoj od država članica EASA-e" da izbjegavaju bjeloruski zračni prostor. Savjetovala je i ostalim avio kompanijama da zaobilaze Bjelorusiju.

I zaista, i drugi prijevoznici, poput Singapore Airlinesa, također su najavili da će zaobilaziti bjeloruski zračni prostor. Francuski ministar prometa Jean-Baptiste Djebbari saopćio je još u ponedjeljak da je Francuska suspendovala letove bjeloruskog avioprijevoznika Belavije u svom zračnom prostoru.

Belavia je objavila da joj je zabranjeno letiti kroz zračni prostor 16 evropskih država: Litve, Latvije, Francuske, Švedske, Velike Britanije, Finske, Češke, Ukrajine, Njemačke, Austrije, Estonije, Poljske, Nizozemske, Belgije, Španjolske i Italije. Zbog toga je morala otkazati letove u 22 europske destinacije od 27. maja do 30. oktobra.

Prva konkretna posljedica ove suspenzije dogodila se u srijedu, kad se putnički avion Belavije na letu iz Minska u Barcelonu morao okrenuti nakon što ga je Poljska obavijestila da možda neće moći ući u francuski zračni prostor.

  • Aleksandar Lukašenko: Posljednji diktator

    Aleksandar Lukašenko: Posljednji diktator

    Foto: Agencije


Avioindustrija već načeta pandemijom i ograničenjima saobraćaja

Radi se, doduše, o najcrnjem scenariju. No, valja istaknuti da je avioindustrija upravo prošla kroz katastrofalno 15-mjesečno pandemijsko razdoblje. Baš sad, kad se turistička industrija u Evropi priprema za novu ljetnu sezonu, uz kontinuiranu nesigurnost zbog ograničenja saobraćaja koja se neprestano mijenjaju i zabrinutosti putnika zbog pandemije, mora se nositi s dodatnom razinom saobraćajnih ograničenja i neizvjesnosti.

-To će uznemiriti putnike u vrijeme kad su već nervozni zbog covida. Mislim da to utiče na povjerenje potrošača - posebno ako letite u regije blizu Bjelorusije, kaže za CNN Paul Charles, bivši direktor Virgin Atlantica, koji avio kompanijama sada pruža savjete za krizne situacije kao izvršni direktor agencije PC.

-Sad kad ne lete kroz njihov zračni prostor, dobro je što su vlade djelovale brzo da vrate povjerenje - ali mislim da će potrošačima to izazvati pitanja s kim lete, kojim tačkama lete i kako lete između njih. Ako ste letjeli iz Atene u Litvu ili u regiji oko Rusije, možda ćete dvaput razmisliti (o putovanju). Činjenica da se to dogodilo će ljude tjerati na preispitivanje, dodaje Charles.

Ova državno sponzorisana otmica, kako je opisalo više europskih lidera, "neizbježno je precrtala avionsku kartu Evrope", zaključio je za CNN jedan insajder avionske industrije koji je želio ostati anoniman jer se radi o prilično aktuelnoj temi.

Već im je ograničeno letenje iznad Ukrajine i anektiranog Krima

  • Prošlo je sedam dana otkako je Bjelorusija prisilno prizemljila Ryanairov putnički avion

    Prošlo je sedam dana otkako je Bjelorusija prisilno prizemljila Ryanairov putnički avion

    Foto: Agencije


-Problem koji sad imate je izazov oko crtanja nove karte - cijela ta regija ima ograničenja. Već postoje ograničenja letenja iznad Ukrajine, dodao je, referirajući se na posljedice incidenta iz 2014. godine, kad su ruski separatisti u ukrajinskom Donbasu protuavionskim projektilom oborili putnički avion kompanije Malaysia Airlines na letu MH17 iz Amsterdama za Kualu Lumpur i ubili svih 298 putnika i članova posade.

Gotovo dvije trećine putnika bili su državljani Nizozemske koja smatra Rusiju, koja vojno podupire i naoružava ruske separatiste - iako to uporno poriče - odgovornom za ovaj napad. Međunarodni tim istražitelja utvrdio je da je avion na letu MH17 bio srušen ruskim projektilom sistema Buk ispaljenim iz sela pod nadzorom proruskih pobunjenika. Suđenje glavnima odgovornima za napad, trojici ruskih državljana i jednom ukrajinskom, počelo je u martu prošle godine u odsutnosti jer Rusija ne izručuje svoje građane stranim zemljama. Nizozemska je podnijela tužbu protiv Rusije i Europskom sudu za ljudska prava.

-Učinak (izbjegavanja bjeloruskog zračnog prostora) prilično je značajan - ni jedan britanski operater, uključujući Ryanair, već neko vrijeme ne leti iznad Krima, a za razrješavanje te situacije možda će trebati desetljeća. Zbog toga je Bjelorusija zabilježila ogroman porast prometa jer su ljudi obilazili Ukrajinu, dodao je ovaj insajder, podsjećajući na sankcije Rusiji zbog ilegalne aneksije ukrajinskog Krima 2014.

Zbog svega ovoga mogu se očekivati posljedice poput većeg troška goriva zbog dužih letova, više zaustavljanja i dodatne posade ako duži letovi to budu zahtijevali. Naprimjer, ako se dužina leta poveća s 9 sati na 10, avioprijevoznik će vjerojatno morati na letu imati 3 pilota umjesto dosadašnja dva.

Ako Rusija ograniči pristup, to je veliki problem za aviokompanije

Ovaj izvor kao primjer komplikacija spominje i slučaj aviona British Airwaysa, koji je dan nakon incidenta letio iz londonskog Heathrowa za pakistanski Islamabad, a zabrana leta preko bjeloruskog zračnog prostora zatekla ga je u zraku. Zbog toga je morao izvanredno preusmjeriti let u Moskvu kako bi natočio gorivo, prema podacima stranice Flight Radar 24.

- Njih je to uhvatilo kad su već bili u zraku, ali izazov je sada što se čini da Rusija možda uskraćuje pristup i dijelu svog zračnog prostora. Ako se to dogodi, bit će to novi izazov. Aviokompanije morat će ići daleko na sjever, u polarnu regiju, ili se spuštati do zaljevskih država - ali tada bi većina europskih prijevoznika izbjegavala letenje iznad Iraka i Irana. Dakle, vjerojatno bi išli preko Egipta, Saudijske Arabije i preko Indije, objašnjava ovaj izvor.

-Postoji veliki komad zračnog prostora koji je strateški važan za avioprijevoznike i koji im se sada uskraćuje - i to će imati utjecaja na vrijeme leta, troškove i utjecaj na okoliš, upozorava taj CNN-ov sugovornik.

-Za letove unutar Europe poremećaji će biti relativno veći, ali za letove na velike daljine mali je rizik od poremećaja, smatra Andrew Nicholson, izvršni direktor komapnije Osprey Flight Solutions koja savjetuje aviokompanije o rizicima letenja širom svijeta, jer redovi letenja već predviđaju mogućnost produženja letova.

Veći razlog za zabrinutost je ugrožavanje pravila i propisa o sigurnosti u zračnom prometu koji su "apsolutno sveti", smatra Nicholson. Ti su propisi ugrađeni u međunarodno pravo od 1944. godine, kroz Čikašku konvenciju koja je uspostavila slobodu neba nakon Drugog svjetskog rata. Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO) trenutno istražuje je li Bjelorusija prekršila Čikašku konvenciju, rekao je glasnogovornik te organizacije za CNN.

- Ovo je prvi put da se mehanizam koji je dizajniran da osigura sigurnost zračnog putovanja koristi, navodno, u političke svrhe, a također je zabrinjavajuće što je politički odgovor na to bilo korištenje drugog mehanizma dizajniranog za sigurnost leta za političke ciljeve. To je zabrinjavajući aspekt. Mislim da je potenciranje iskorištavanja upravljanja zračnim prostorom u političke svrhe prilično opasna stvar za zemlje - ne nužno sada, ali postavlja propust, naglašava Nicholson i zaključuje da takav propust predstavlja klizav teren.

Naime, savjetovanje prijevoznika da ne lete u određenom zračnom prostoru u ovom je slučaju politički motivisano, smatra on. A ako to učinite jednom, "kad god se to dogodi globalno, kad god se izdaju savjeti ili zabrane u vezi sa zračnim prostorom, ljudi će se početi pitati je li to zaista iz sigurnosnih razloga - a to narušava vjerodostojnost cijelog sistema", upozorava ovaj stručnjak.

- Moramo biti vrlo oprezni pri korištenju alata namijenjenog za osiguranje sigurnosti u dalje političke ciljeve - što je Bjelorusija prva učinila, ako se dokaže da su navodi točni, dodaje.

NA VRH

Podijeli članak na