NAJVEĆI USPON OD 2019.

Nova naftna kriza, barel će dostići cijenu od 100 dolara

Najavljeno smanjenje proizvodnje nafte pod globalnim "zelenim pritiskom"

L. Memčić

Neizvjesno kretanje raspona cijene

Foto: Ilustracija


Svjetske cijene barela zabilježile su ove sedmice uspone kakvi nisu viđeni od aprila 2019. godine. Vodeći svjetski trgovci naftom („Vitol”, „Trasfigura”, „Glenkor”) i američka investiciona banka Goldman Saks procjenjuju da bi cijena barela do kraja 2021. mogla dostići vrijednost od 100 američkih dolara, prenosi londonski „Fajnenšel tajms”.

Vrtoglavi skok

Vrtoglavi skok mogao bi se očekivati i bez obzira na najnoviju najavu radikalnih mjera američkih Federalnih rezervi (o postepenom ukidanju monetarne politike za sanaciju posljedica korone), kao i na signal da bi iranska nafta, u slučaju mogućeg nuklearnog dogovora grupacije „5+1”, zajedno s libijskim crnim zlatom uskoro mogla da preplavi tržište. Najprije, zbog već vidljivih znakova naglog rasta tražnje nafte i njenih derivata ovog proljeća – s masovnom vakcinacijom, rastom privrednih aktivnosti u brojnim zbog korone prezaduženim zemljama i povratkom sezone turističkih putovanja širom svijeta. Naftaši istovremeno tvrde da postoje sistemski razlozi zbog kojih bi nafta u ovoj deceniji mogla biti samo sve skuplja, prenosi Politika.rs.

Barel bi mogao dostići i cijenu od 130 dolara, ali bi ona ona mogla da padne i na 35 dolara. Razlog je jednostavan: momentalna dekarbonizacija (smanjenje emisije ugljenika) – koja sve više djeluje kao globalni društveni imperativ, rizična je i nije moguća. 

Spomenuti raspon cijene zavisit će od toga sa čime se prvo suočimo: s vrtoglavim skokom tražnje ili s rastom investicija u naftnom sektoru. Ta neizvjesnost utjecat će na to da cijena barela u sljedećih nekoliko godina poslije korone bude ekstremno promjenljiva”, ocijenio je u četvrtak, Vilijam Rid Drugi, izvršni direktor američke kompanije „Kaslton komoditis internešenel”, tokom globalne konferencije o sirovinama.

Svjetska potrošnja

Globalni trgovci naftom o frontalnom pritisku „zelenih” aktivista svih profila (od dioničara naftnih kompanija i vodećih banaka, do omladine zabrinute za svoju ekološku budućnost) da se hitro sprovede dekarbonizacija svijeta, misle slično kao i „OPEK-u plus”, petro-udruženju koje isporučuje 40 posto crnog zlata na tržištu.

 - To je jedno „tralala” - tim riječima se Abdulaziz bin Salman, saudijski ministar energetike, nedavno osvrnuo na upozorenje Međunarodne agencije za energiju (IEA), da eksploatacija i razvoj novih naftnih bušotina i nalazišta prirodnog gasa treba ove godine da budu obustavljeni ako svijet želi da postigne da do 2050. godine nema emisije štetnih gasova.

U međuvremenu, i Rijad i Moskva, dva ključna aktera unutar „OPEK-a plus” ubijeđeni su da IEA, u jeku globalne pomame za obnovljivom energijom, ne barata danas dobrom računicom kad je riječ o svjetskoj proizvodnji i potrošnji nafte do sredine vijeka.

Prihvatiti realnost

- Nema sumnje da je ’zelena energija’ neophodna, kao i ’zelena agenda’, jer to javnost zahtijeva. Trebalo bi ipak razjasniti kojim resursima se to može ostvariti, ko će to da plati, koje tehnologije i prilike nam stoje na raspolaganju, da bismo mogli da rješavamo zaostale probleme koji još čekaju na rješavanje - izjavio je ruski ministar energetike Aleksander Novak u pripremama za samit „OPEK-a plus” 1. jula.

Uoči tog skupa Saudijska Arabija i Rusija već su najavile da će paralelno raditi na dva fronta: daljih investicija u naftnoj industriji i proizvodnji prirodnog i tečnog gasa, kao i na obnovljivim izvorima energije.

Saudijska Arabija proizvodi naftu i gas po niskoj cijeni i proizvodi obnovljivu energiju. 

- Svijet treba da prihvati kao realnost da ćemo mi biti pobjednici u svim tim aktivnostima - poručio je Abdulaziz bin Salman, ministar energetike Saudijske Arabije.

Više o temi nafta

SVIJET
Padaju cijene nafte

Više o:

nafta cijena nafte
NA VRH

Komentari

Podijeli članak na