Džon (John Kornblum), bivši ambasador SAD u Berlinu, u razgovoru za DW poslije oproštajne posjete Angele Merkel Washingtonu kaže da Njemačka još nije navikla da zauzima čvrste zapadne stavove o međunarodnim pitanjima.
Koliko je ova posjeta bila važna za američko-njemačke odnose?
- Mislim da je ova posjeta bila veoma važna, ako ni zbog čega drugo, a onda zato jer je označila kraj vrlo surove i teške ere tokom Trumpove administracije. Ali, ne samo to, bilo je mnogo stvari o kojima se moglo razgovarati. Evropa i Sjedinjene Države suočene su s velikom promjenom u načinu na koji svijet funkcioniše. I veoma je važno da se razumijemo i da tokom ove ere pokušamo da se što bolje koordinišemo.
Bajden (Biden) i Merkel su tokom sastanka, prije svega, pokazali jedinstvo i prijateljstvo. Mogu li se jake veze SAD-a i Njemačke obnoviti nakon četiri godine Donalda Trumpa?
- Pa, prvo, njemačko-američke veze su sve vrijeme bile jake. Jake su od 17. stoljeća i pitanje nije da li se jake američke njemačke veze mogu obnoviti. Pitanje je možemo li ostvariti uspješnu saradnju. Možemo li nešto da uradimo s tim našim vezama? U posljednjih nekoliko godina, rezultati ove vrlo bliske veze bili su manji nego što su bili u prošlosti.
Prva posjeta Bajdenu bila je, ujedno, i oproštajna za Angelu Merkel, koja se nakon 16 godina na čelu Njemačke povlači u penziju. Palo je niz lijepih riječi, a tačka razdora ostaje plinovod Sjeverni tok 2.
Mislim da ćemo morati da se suočimo sa mnogo teških problema. Klima je jedan od njih. Sve oko Kine je, također, jedan problem, i još mnogo toga. I mislim da to neće biti tako jednostavno - reći, sad se opet volimo i sve će uspjeti. Potrebna nam je potpuno nova agenda za budućnost, a nismo ni blizu nje.
Jedan spor koji nije riješen je plinovod Sjeverni tok 2. Poslije sastanka, Biden je rekao da dobri prijatelji mogu i da se ne slože oko nečega. Da li je on po ovom pitanju popustio kako ne bi naštetio odnosima s Njemačkom?
- Da, upravo to se dogodilo. Popustio je u smislu da neće da ide u konfrontaciju. Problem je u tome što Bajden nije jedini u SAD koji se tu pita.
Razlog što je došlo do tako snažne i negativne američke reakcije ne dolazi toliko iz Bijele kuće koliko iz Kongresa. A Kongres ima mnogo bliskih veza sa zemljama u Evropi, s Ukrajinom, ali i s baltičkim državama, Poljskom, također i sa skandinavskim zemljama.
Mislim da Njemačka, zapravo, nije shvatila da to nije njemački problem s Amerikom. To je njemački problem sa Zapadom. I tolike reakcije iz američkog Kongresa, to nije zato što je nekome na Floridi, preko Texasa, stalo do ruskog gasa, već zato što su u Kongresu vrlo, vrlo uspješno lobirali - Evropljani iz centralne i istočne Evrope, ali i iz Evropske komisije - u smislu da je to loša ideja.
Kao što Vam je dobro poznato, SAD je kritikovao Njemačku ne samo zbog dogovora s Rusijom, već i zbog Kine i okretanja od zapadne alijanse. Da li je Njemačka u opasnosti da se zaglavi između svjetskih sila?
- Ne, mislim da ne. Njemačka je često različita od drugih. Posebno te razlike postoje između SAD i Njemačke, ali i između Francuske i Britanije i Njemačke. Jer, Njemačkoj je veoma teško da bude na zapadnoj poziciji na vrlo direktan i, ako želite, nepokolebljiv način.
Uvijek traže kompromis sa zemljama poput Kine. Isti razgovor smo vodili s Njemačkom i oko Rusije u proteklih dvadeset pet godina. Kad analizirate stav Njemačke, ustanovite da se ne razlikuje mnogo od pozicije zapadnih zemalja. Ali, Njemačka svoj stav uvijek mora da umota u, tako da kažem, vrlo, vrlo kooperativnu retoriku, koja mnogim ljudima na Zapadu zvuči kao appeasement (politika popuštanja i uzmicanja pred diktatorima).
Mandat Angele Merkel prestaje nakon septembarskih izbora. Šta očekujete od novog kancelara u kontekstu američko-njemačkih odnosa?
- Pa, mislim da je to vrlo zanimljivo. Merkelova će sigurno nedostajati, a vidjet ćemo kako će novi kancelar moći da se nosi s njenim naslijeđem. To će biti prilično teško.
Ali, činjenica je da, ako pogledate okolo po svijetu u ovom trenutku, sve velike sile pokušavaju da obrade Njemačku. Činjenica je da je Njemačka, ja sam to tvrdio i ranije, postala treća najvažnija zemlja na svijetu, jer se nalazi na linijama za snabdijevanje, komunikaciju i odbranu između istoka i zapada i sjevera i juga.
I tako su tu ne samo Sjedinjene Države, već Rusija i Kina i mnoge druge zemlje koje pokušavaju da izgrade jake odnose s novom Njemačkom.
To će biti prednost za novog kancelara, ali također će biti teško za njega ili nju, ma ko to bio, jer će ovi ljudi koji grade te odnose, očekivati mnogo od Njemačke. A Njemačka, kao što smo upravo rekli, još nije navikla da zauzima vrlo čvrste stavove o međunarodnim pitanjima.
