NIJE PONUDIO IZVINJENJE

Makron: Pariz ima dug prema Francuskoj Polineziji zbog nuklearnih testiranja

Ispitivanja su se provodila od 1966. do 1996. godine dok je Francuska razvijala nuklearno oružje

Fena

28.7.2021

Makron: Želim istinu i transparentnost. AFP

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izjavio je da Pariz ima dug prema Francuskoj Polineziji zbog nuklearnih testiranja provedenih na teritoriji južnog Pacifika između 1966. i 1996. godine, ali nije ponudio izvinjenje.

- Želim istinu i transparentnost - rekao je Makron u govoru pred polinezijskim zvaničnicima tokom svog prvog službenog putovanja na tu teritoriju, dodajući da bi žrtve nuklearnih testiranja trebale dobiti bolju nadoknadu štete.

Naveo je da francuska nacija duguje Francuskoj Polineziji. Taj dug proizlazi iz perioda provođenja ovih nuklearnih testova, posebno od 1966. do 1974. godine.


Nije bilo laži

Nasljeđe francuskih nuklearnih testiranja na toj teritoriji i dalje je izvor dubokog ogorčenja i smatra se dokazom rasističkih kolonijalnih stavova koji su zanemarivali živote lokalnog stanovništva.

Ispitivanja su se provodila od 1966. do 1996. godine dok je Francuska razvijala nuklearno oružje.

- Želim vam jasno reći da vas vojska koja ih je izvršila nije lagala. I oni su podnijeli isti rizik... - rekao je.

Dodao je da nije bilo laži, „bilo je rizika koji nisu dobro procijenjeni, a tu podrazumijevam i vojsku".

- Ali mislim da je istina da ne bismo vršili ta ista testiranja recimo u La Creuseu ili u Bretanji - dodao je Makron, referirajući se na regije unutar Francuske.

Francuska Polinezija, francuska teritorija koju čine stotine otoka i atola, među kojima i Tahiti, bila je mjesto desetina nuklearnih testova tokom perioda od 30 godina.

U periodu od dvije godine, istraživači su analizirali oko 2.000 dokumenata koje je objavila francuska vojska i utvrdili uticaj  francuskog nuklearnog ispitivanja sa najvećim stepenom zagađenja sprovedenog između 1966. i 1974.

Francuska Polinezija je prekomorska zemlja pod upravom Francuske koja se nalazi u Tihom okeanu otprilike 6.000 km istočno od Australije. Glavni i najpoznatiji otok je Tahiti koji se nalazi u skupini Društvenih otoka. Na Tahitiju je i glavni grad Papeete.



Protesti širom svijeta

Tahiti je 1842. postao francuski protektorat, a od 1880. bio je francuska kolonija. Preostala ostrva postala su francuske kolonije do 1881.

U septembru 1995. Francuska je izvela nuklearnu probu u atolu Mururoa i time izazvala proteste širom svijeta. Nuklearne probe su obustavljene januara 1996.
Francuska Polinezija nije dio EU, ali su stanovnici francuski državljani, stoga imaju pravo da glasaju za Evropski parlament. Zakoni EU se ne primjenjuju u Francuskoj Polineziji.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.