ZELENI FIJASKO

U Dubaiju su prije 10-ak godina pompozno posadili milion stabala, sada se sve osušilo

Mračna realnost počela je nadjačavati ekološke potrebe

Plan je bio podići uzgajalište mladih stabala na zemlji. AFP

Fu. M.

25.8.2021

Bila je godina 2010., a šeik Mohamed bin Rašid al-Maktoum, potpredsjednik i premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata te vladar Dubaija, pompozno je najavljivao inicijativu "Milion drveća". Cilj je bio povećati zelene površine u Dubaiju kroz ovu akciju pošumljavanja, čime bi se pridonijelo ukupnoj ljepoti grada.

Plan je bio podići uzgajalište mladih stabala na zemlji koju je ustupila Policijska akademija Dubaija te ih, kada bi sazrela, slati širom emirata. Kompanija Green Land zajedno s organizacijom za očuvanje okoliša pod okriljem vlade razvila je uzgajalište i započela sa sadnjom, piše Guardian.

- Ovo je naš pokušaj da zaustavimo opustinjavanje i da pojačamo estetsku vrijednost Dubaija, rekao je Dhahi Khalfan, zamjenik šefa policije i opće sigurnosti Dubaija početkom projekta, 2010. godine.

Na svom vrhuncu, površina sadnica drveća rasprostirala se na 130.000 kvadratnih metara, a navodnjavali su je recikliranom vodom i desalinizacijom. Nekada prazna zemlja odjednom je imala više od 30 različitih vrsta drveća s ciljem zaustavljanja širenja pustinjskog okruženja, uključujući stabla maslina, palme i janda, nacionalnog drveta Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenosi Jutarnji list.

No, kako to obično biva u ovakvim naporima, mračna realnost počela je nadjačavati ekološke potrebe kada je Dubai Holding, investicijska holding kompanija koja sadrži privatni korporativni portfelj šeika Mohammeda, objavila planove za nastanak Mall of the Worlda, zamišljenog kao najvećeg svjetskog šoping centra koji bi se rasprostirao na 4.4 miliona kvadratnih metara u projektu koji je procijenjen na oko pet milijardi funti.

Odgođen projekt

Stakleni šoping centar trebao je biti građen na mjestu policijske akademije i sadnica projekta "Milion drveća", a vlasništvo nad zemljištem prebačeno je s policijske akademije na Dubai Holding 2014. u ekspresnom procesu s obzirom na to da su oba entiteta povezana s vladom.

Na koncu je taj projekt odgođen 2016., da bi se sedam dana kasnije najavio novi megaprojekt, Jumeirah Central, multipraktični 'grad' od 4.1 miliona kvadratnih metara koji je procijenjen da košta 14 milijardi funti. Plan za gradnju ovog "grada unutar grada" također je bio djelo Dubai Holdinga, koji je vlasništvo nad zemljom prepustio svojim filijalama.

- Ovi megaprojekti za cilj imaju prestiž i modernitet kojim bismo privukli stanovnike, posebice u Dubaiju. Njihov cilj nije nužno održivost, rekao je Mohammad al-Saidi, izvanredni profesor na Centru za održivi razvoj katarskog sveučilišta.

Prema dokumentima koje posjeduje Guardian, tvrtka Green Land osnivača Hamze Nazzala dobila je nekoliko obavijesti između prosinca 2016. i ožujka 2017. godine da prebaci drveće i "evakuira" sadnice prije nego voda i struja budu otkazane kao dio konstrukcijskog procesa megaprojekta Jumeirah Central

Nazzal je istaknuo rizik prijevremenog prebacivanja sadnica, inzistirajući kako stabla trebaju dodatne tri godine prije nego ih bude moguće premjestiti.

Uslijedile su neugodne svađe

- Postoji velik rizik da drveće nije spremno da ga se premješta, rekao je tada Ahmed El Droubi, aktivist Greenpeacea zadužen za tzv. MENA regiju, odnosno Bliski istok i sjevernu Afriku.

Uslijedile su neugodne svađe koje su dovele do pravnih razmirica. Utvrđeno je da su voda i struja naknadno isključeni, bageri su započeli s gradnjom, a podignuta je i ograda. Kao rezultat toga, radnici na projektu nisu mogli pristupiti drveću. U jednom trenutku, radnici su stajali pored bagera kako bi prevenirali uništavanje sadnica 2017. godine. Neki su počeli kopati ispod ograde kako bi zalili drveće.

U međuvremenu, stabla su se potpuno osušila. Stručnjak je posjetio mjesto sadnica u martu 2018. te zaključio da je drveće uništeno zbog manjka vode. Tadašnji izvještaj je ustanovio kako je 599.338 čitavih sadnica preostalo na mjestu, nešto više od pola nego što je prvotno planirano. Sada je 80 posto drveća uništeno, ako je vjerovati radnicima i nadzorniku koji je posljednji put posjetio lokaciju u decembru prošle godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.