Koliko dobro djeluje neko cjepivo, može da se vidi po broju antitijela koja se fromiraju u organizmu. Jedna belgijska studija je došla do rezultata da oni koji su vakcinisani Modernom imaju više nego duplo antitijela nego oni koji su primili cjepivo njemačkog Bajonteka, piše njemački magazin Fokus na svom internet portalu.

Rezultati studije, koju su uradili naučnici okupljeni oko Debore Stensels, objavljeni su u stručnom časopisu „JAMA", porenosi DW.

Rezultati studije zaokupili su i pažnju eksperta za zdravstvo njemačke Socijaldemokratske partije (SPD), Karla Lauterbaha. On je na Tviteru objavio grafiku koja upoređuje zaštitu cjepiva Moderna i Bajontek. „Ova studija jasno pokazuje da cjepivo Moderne bolje štiti one koji ranije nisu bili inficirani, ili koji su bili zaraženi korona virusom, od cjepiva firme Bajontek. To će se pokazati kod izbijanja infekcija", napisao je Lauterbah na Tviteru.

List Fokus napominje da su naučnici ispitivali nivo antitijela kod oko 1.600 zaposlenih u belgijskim bolnicama - prije vakcinacije, nakon vakcinacije i nakon preležane zaraze virusom SARS-CoV-2. „Ustanovljeno je da se u organizmu nalazi jasno veći broj antitijela kod osoba koje su vakcinisane Modernom nego kod onih koji su primili cjepivo Bajonteka."

Fokus podsjeća da je za oba cjepiva zajedničko to što su Bajontek i Moderna mRNK cjepiva i što su bazirana na istoj tehnologiji. „Ali, vakcine se razlikuju po dejstvu", konstatuje Fokus.

Naučnici imaju dva moguća objašnjenja: da je cjepivo Moderne više dozirano nego cjepivo Bajonteka (100 mikrograma versus 30 mikrograma) i razmak vakcinisanja između prve i druge doze je kod Moderne bio duži (četiri sedmice versus tri), piše Fokus.

U nedavnom intervjuu za DW je Kristof Vacl sa Lajbnicovog instituta pri Tehničkom univerzitetu Dortmund izjavio da antitijela sama po sebi ne govore nužno o tome koliko ste zaista zaštićeni. „Lako se može dogoditi da neko jedva da ima antitijela, dakle da bi se lako mogao inficirati virusom, ali je reakcija njegovih T-ćelija toliko žestoka da ta zaraza prođe gotovo bez posljedica", zaključuje Kristof Vacl.