NJEMAČKI IZBORI

Kako funkcioniraju njemački izbori: Traži se nasljednik Angele Merkel

Trenutno po anketama vodi SPD, ispred CDU-a, Zelenih i liberalnog FDP-a

Danijal Hadžović

Bundestag

Foto: Arhiv


Niko ne može sasvim zamijeniti „Mutti“, kako su Nijemci od 2005. prozvali Angelu Merkel, kancelarku zemlje, ali neko će morati pokušati. U zemlji će se 26. septembra održati parlamentarni izbori, a Angela Merkel će se povući. Kako će Njemačka izabrati svog sljedećeg kancelara i vladu?

Dva kruga glasanja

Njemačka je federalna parlamentarna demokratija u kojoj je najmoćniji ured kancelara. (Kao šef države, predsjednik se službeno nalazi na višoj poziciji, ali uloga je uglavnom ceremonijalna.) Zemlja je podijeljena na 299 izbornih jedinica, ali Bundestag, donji dom saveznog parlamenta, sastoji se od najmanje 598 zastupnika, i obično više. To je zato što svaki građanin dobija dva glasa. Prvi, Erststimme, koristi se za izbor lokalnog poslanika - otprilike jednog predstavnika na svakih 250.000 ljudi. Ovi glasovi se dodjeljuju koristeći „pobjednik prolazi“ sistem, sličan britanskom parlamentu, a svakom pobjedničkom kandidatu jamči se mjesto. To znači da u svakoj izbornoj jedinici kandidat s najvećim brojem glasova prolazi u Bundestag.

Drugi glas, Zweitstimme, je za stranku, a ne za kandidata. Ovo se koristi za utvrđivanje ukupnog udjela mjesta koje svaka stranka ima u Bundestagu. Ova mjesta se dodjeljuju sa rangirane liste kandidata putem proporcionalne zastupljenosti, pod uslovom da je stranka osvojila najmanje 5% nacionalnih glasova. Cenzus od 5% osmišljen je kako bi spriječio male, a često i ekstremističke stranke da uđu u zakonodavnu vlast, te spriječio rascjepkavanje vlade, kao što se to desilo tokom Vajmarske republike 1920 -ih i 1930 -ih.

Ko će formirati vlast

Zašto veličina Bundestaga varira? Njegov sastav mora odražavati rezultate drugog glasanja. No, uobičajeno je da glasači podijele svoj glasački listić, što znači da stranke često osvoje više mjesta na prvom glasanju nego na drugom. Ako stranka osvoji više izbornih jedinica nego što joj pripada na osnovu njenog udjela u listama glasova, dodaci su poznati kao „previsoka mjesta“. Ostalim strankama se dodjeljuju „bilansna mjesta“ kako bi vijeće bilo proporcionalno zastupljeno pri glasanju na listi. Zbog toga je sadašnji Bundestag, koji je izabran 2017. sa 709 članova, najveći ikada (vidi grafikon). Kako bi držali pod kontrolom svoju veličinu, njemački su parlamentarci prošle godine glasali za smanjenje broja izbornih jedinica sa 299 na 280 do 2025. godine.

Stranke smišljaju svoje liste za drugo glasanje na svojim konferencijama nekoliko mjeseci prije izbora. Često se ovdje bira i njihov kandidat za kancelara. Njemačka vlada obično je koalicija. Nakon izbora, slijede pregovori između stranaka, a očekuje se da će se novi parlament sastati u roku od mjesec dana od izbora. Onaj ko uspije skupiti preko 50% podrške u Bundestagu, ima otvoren put da uspostavi vladu. Obično koalicijska stranka s najviše mjesta dobija mjesto kancelara.

Ko bi to mogao biti? Trenutno po anketama vodi SPD, ispred CDU-a, Zelenih i liberalnog FDP-a. Moguć je ili ostanak velike koalicije CDU-a i SPD-a, ili pravljenja koalicije Zelenih, liberala i SPD-a, što čine se da bi socijaldemokrati više preferirali.

Više o temi Angela Merkel

NJEMAČKA KANCELARKA
Najveće krize u eri Angele Merkel
NA VRH

Podijeli članak na