Duboke podijele oko pravnog poretka EU i energenata nastavljene su na samitu EU do kasnih večernji sati u četvrtak kada su istočnoevropske članice Poljska, Mađarska i Češka Republika suprotstavile Briselu.
Pitanje vladavine zakona posebno je osjetljivo, s potencijalom da potrese same temelje 27-članog bloka.
Podijele između istoka i zapada nastavljene su i u petak, kada su se čelnici vratili u konferencijsku dvoranu kako bi razgovarali o migraciji, temi koja je izazvala ogorčene podijele u Evropi kada je Njemačka otvorila vrata za tražioce azila koji su bježali pred ratom u 2015. godini.
Poljska je ponovo branila presudu svog ustavnog suda od 7. oktobra da se evropski zakon primjenjuje samo u konkretnim, limitiranim poljima i poljski zakon ima primat nad svim ostalim.
Evropska komisija i zemlje članice kao što su Nizozemska, Finska i Belgija suprotstavile su se toj poziciji koja, kako tvrde, podriva zajedništvo EU - i zakonsko je pokriće za Varšavu da liši pravosuđe nezavisnosti, dodajući kako je to nazadak u demokratskim normama.
Zahvaljujući, međutim, autoritetu Francuske i Njemačke, zatišje je zavladalo u sporu nakon što su pozvale na dijalog, ne na nadmetanje s Poljskom.
Neposredno uoči početka samita, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i njemačka kancelarka Angela Merkel održali su razgovore licem u lice s poljskim premijerom Matucom Moravickim (Mateusz Morawiecki).
- Makron je zatražio od Moravickog da “pronađe rješenje u skladu s našim principima i zajedničkom pravilima - saopćio je zvaničnik Jelisejske palate.
Čelnici su potom održali relativno kratku dvosatnu raspravu o toj temi, koju je pokrenuo Moravicki.
- Rasprava je održana u mirnoj atmosferi – kazao je zvaničnik EU koji je tražio da ostane anoniman.
Debata je "bila korak koji bi trebao pomoći u stvaranju rješenja", dodao je zvaničnik.
Prethodno je vođeno četverosatno sporenje oko energenata, što je bila prvobitna glavna tačka samita kada je organiziran.
Evropa se bori da pronađe način da se nosi s globalnom nestašicom energenata, istovremeni se držeći cilja ublažavanja klimatskih promjena.
Diplomati su saopćili da je češki premijer Andrej Babis, podržan mađarskim čelnikom Viktorom Orbanom, odbio potpisati zaključke samita o energetici, tražeći novi jezik u sistemu suzbijanja emisije ugljendioksida u EU, kome se protivi.
Podijele u dva sporenja buknule su na samitu EU, koji je vjerovatno posljednji i za Merkel, koja će predati vlast novoj njemačkoj vladi formiranoj nakon septembarskih izbora na kojima se on nije natjecala, prenosi AFP.
