UDRUŽENI PROTIV KRIMINALA

Novi predsjednik Interpola Saudijac Ahmed al Raisi

Neprestane su i kritike na račun popunjavanja rukovodećih mjesta u Interpolu. Tako je Nijemac Paul Dickopf bio je predsjednik od 1968. do 1972. godine. U takozvanom Trećem Reichu, Dickopf je, između ostalog, bio SS-ovac u Službi sigurnosti

E. Š. / Agencije

Al-Raisi je kritiziran zbog navoda o mučenju

Foto: AGENCIJE


Izabran je novi predsjednik Interpola, nasljednik Kim Jong-Yanga. Ovog Južnokorejca je naslijedio Ahmed Nasser al-Raisi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.Al-Raisi je kritiziran zbog navoda o mučenju. Parlamentarci u nekoliko zemalja i aktivisti za ljudska prava stoga su alarmirali javnost iz straha da Emirati žele proširiti svoj utjecaj u moćnoj policijskoj organizaciji.

Neprestane su i kritike na račun popunjavanja rukovodećih mjesta u Interpolu. Tako je Nijemac Paul Dickopf bio je predsjednik od 1968. do 1972. godine. U takozvanom Trećem Reichu, Dickopf je, između ostalog, bio SS-ovac u Službi sigurnosti (SD), centralnom dijelu aparata moći i ugnjetavanja u sistemu nacionalsocijalista.

Da Interpol do danas ima poteškoća oko kadrovskih pitanja može se vidjeti i na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini koja se ovih dana održava u Istanbulu.

Puno donacija iz privrede

Međunarodna organizacija kriminalističke policije (Interpol) osnovana je u Beču 1923. godine, a sjedište joj je u Lyonu u Francuskoj. Trenutno se sastoji od 194 države. Nakon Ujedinjenih naroda (UN), druga je najveća međuvladina organizacija na svijetu.

Njen cilj je podržati sve institucije koje pomažu u sprječavanju i borbi protiv kriminala. To se, između ostalog, odvija kroz razmjenu podataka i informacija o traženim osobama i organizacijama.

Svaka država članica mora imenovati nacionalni centralni ured za borbu protiv kriminala. To služi za koordinaciju između Interpola i pojedinih država. Najoštriji mač odnosno instrument unutar agencije je poziv zemljama partnerima da uhapse tražene osobe. To je ugkavnom povezano sa zahtjevom za izručenje.

  • Zadaci Interpola su i obuka policijskih službenika i carinika iz cijelog svijeta.

    Zadaci Interpola su i obuka policijskih službenika i carinika iz cijelog svijeta.

    Foto: AGENCIJE


Zadaci Interpola su i obuka policijskih službenika i carinika iz cijelog svijeta. Do 2011. godine gotovo isključivo države članice plaćale su godišnje doprinose za financiranje organizacije, a budžet je bio oko 48 miliona eura. Tokom mandata Amerikanca Ronalda Noblea, koji je bio glavni sekretar Interpola od 2000. do 2014., model financiranja je promijenjen od 2011. godine.

Interpol je 2012. godine od FIFA-e dobio 20 miliona eura, od farmaceutske industrije još 4,5 miliona eura, a uplatu je izvršila i duhanska firma Philip Morris, donosi DW.

Države članice su 2014. odlučile otvoriti pbudžete čak do 50 posto u budućnosti kroz prihode iz privrede. S organizacijskim komitetom kontroverznog Svjetskog prvenstva 2022. u Kataru potpisan je ugovor za devet miliona eura.

Problem crvene potjernice

Jedna od najvećih kritika Interpolu je utjecaj autoritarnih država. Zapravo, statut organizacije zabranjuju pomaganje u politički motiviranim deliktima i deliktima oko vojnih ili vjerskih pitanja. Time se želi jamčiti temeljni preduvjet za neometanu suradnju između država s različitim političkim sistemima i religijama.

Međutim, praksa je drugačija: od 1980-ih je moguće da se politička procjena krivičnih djela prepusti diskreciji nacionalnih država.

U praksi se to, između ostalog, jasno pokazuje i takozvanom "Crvenom potjernicom".

Pri tome je riječ o zahtjevu države članice da se utvrdi gdje se određena osoba nalazi i da se ona privremeno uhapsi.

"Crvena potjernica" temelji se na važećem nacionalnom uhidbenom nalogu i izdaje se policijskim tijelima širom svijeta.

Slučaj Akhanli

Kobne posljedice izdavanja "Crvene potjernice" morao je iskusiti na vlastitoj koži književnik turskog porijekla Dogan Akhanli. Akhanlija, koji je godinama živio u Kölnu, vlasti su privremeno uhapsile u ljeto 2017. dok je bio na odmoru u Španiji.

Razlog je bila "Crvena potjernica" koju je raspisala turska vlada. Kancelarka Angela Merkel optužila je tursku vladu za zloupotrebu Interpola. 

Ovom mišljenju se između ostalih pridružila ugledni američki think tank Heritage Foundation sa sjedištem u Washingtonu. Ova organizacija je saopćila da smatra kako turska vlada spada među najaktivnije istoriji kada je riječ o tome da se Interpol koristi za vlastite ciljeve.

NA VRH

Podijeli članak na