Prvi put u 16 godina Njemačka će imati vladu lijevog centra i novog kancelara jer Olaf Scholz, socijaldemokrat, mijenja Angelu Merkel, kancelarku desnog centra koja je Njemačku učinila nezamjenjivom u Evropi i svijetu.

Novi lider je vodio kampanju uglavnom uvjeravajući birače da će biti poput svog prethodnika. Njemačka bi već u decembru trebala dobiti novu koalicijsku vladu socijaldemokrata, liberala i zelenih, na čelu s kancelarom Olafom Scholzom iz redova SPD-a.

Politike koje su se obavezali provodit govore nam o tome da se u Njemačkoj ništa dramatično neće mijenjati,ali semafor koalicija će ipak donijeti određene promjene koje su već sad, u samoj najavi, izazvale pažnju i zanimanje šire u Evropi – od povećanja minimalne plaće do reguliranja prodaje marihuane.

Legalizacija marihuane

Jedna od tačaka u koalicijskom ugovoru koja je dosad najviše zaokupila pažnju evropskih medija i javnosti odnosi se na legalizaciju kanabisa. Upotreba kanabisa u medicinske svrhe u Njemačkoj je legalna od 2017.

Sada bi se regulacija proširila tako da se omogući “kontrolirana opskrba kanabisom odraslim osobama u licenciranim trgovinama”, navode stranke u koalicijskom sporazumu. Time bi Njemačka otišla najdalje od svih EU država u pogledu legalizacije marihuane.

Nekoliko dana prije stranačkog dogovora o formiranju vlade, u medijima su objavljeni rezultati istraživanja koje tvrdi da bi, legalizacijom kanabisa, Njemačka ostvarila kombinirane uštede i dodatne prihode od 4,7 milijardi eura godišnje uz stvaranje 27 hiljada novih radnih mjesta.

Nakon četiri godine, vlada će procijeniti društveni utjecaj ovakve regulacije, pa će, očito, u skladu s time odlučivati o daljnjim potezima.

Paralelno s dopuštanjem rekreacijske konzumacije i distribucije kanabisa u licenciranim trgovinama, stranke najavljuju stroža pravila za reklamiranje alkohola, duhana i kanabisa, kao i jačanje preventivnih programa usmjerenih na djece i mlade.

Gradnja pristupačnih stanova

U koalicijski sporazum ušao je jedan od ključnih zahtjeva SPD-a, a to je povećanje minimalne satnice. Budući kancelar Scholz to je bio najavio kao jednu od prvih mjera u prvoj godini mandata. Umjesto dosadašnjih 9,60 eura, minimalna plaća će, prema dogovoru, biti podignuta na 12 eura po satu.

Suočena s krizom stanovanja, koja je nedavno eskalirala u Berlinu – stanovnici glavnog grada su na referendumu podržali ideju da gradske vlasti preuzmu upravljanje stanovima u vlasništvu velikih nekretninskih kompanija – nova koalicijska vlada planira značajna ulaganja u tom području. Predviđena je izgradnja 400 hiljada novih stanova godišnje, od čega sto hiljada javno subvencioniranih stanova. Time se očito nadaju smanjiti pritisak na cijene stanova i najamnine.

Okretanje zelenim energentima

Najveće evropska privredas trebalo bi, nadalje, do 2030., osam godina ranije nego što se planiralo, napustiti ugljen kao energent, što je bio zahtjev Zelenih, no u koalicijskom sporazumu stoji napomena “u idealnom slučaju” što sugerira da tu postoji manevarskog prostora.

Do kraja desetljeća 80 posto energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora što je značajan skok – u prvoj polovini ove godine udio obnovljivih izvora bio je nešto iznad 40 posto.

Snažno okretanje ekonomske sile prema obnovljivim izvorima utjecat će i na ostale države EU-a, kao što će jednako bitno biti kako će se nova njemačka vlada postaviti prema reformi evropskih pravila o javnom dugu i deficitu.

Prema postojećim pravilima, dug i deficit su striktno limitirani kako bi se spriječila pretjerana budžetska rastrošnost. No, u EU upravo traje rasprava o relaksaciji tih strogih regula (koje su privremeno stavljene van snage, zbog pandemije).

Lakše do državljanstva

Stranke su se, nadalje, usuglasile da će pojednostaviti dobivanje njemačkog državljanstva za useljenike i omogućiti “višestruko državljanstvo”, kako piše u sporazumu. Prema tumačenju medija, to znači da će semafor koalicija omogućiti dvojno državljanstvo za građane iz država koje nisu članice Evropske unije.

Dvojno državljanstvo je, u načelu, u Njemačkoj sada zabranjeno, ali postoje iznimke, naprimjer za državljane drugih članica EU-a.

Olakšavanje sticanja njemačkog državljanstva postići će se i skraćivanjem rokova – umjesto dosadašnjih osam godina, državljanstvo bi se ubuduće moglo tražiti nakon pet godina legalnog i reguliranog boravka u Njemačkoj, a pod posebnim okolnostima i nakon svega tri godine.