OZLOGLAŠENI PLAĆENICI

Grupa Vagner, evropske sankcije i srpski borci o kojima se šuti

Za učešće u ratu u istočnoj Ukrajini na strani proruskih snaga, Viši sud u Srbiji je u periodu od 2015. do 2018. godine donio 32 osuđujuće presude

Ruski plaćenici u Siriji. Ilustracija

Radio Slobodna Evropa

14.12.2021

Ambasada Ukrajine u Srbiji navela je da bi ta država pozdravila procesuiranje članova ozloglašene grupe Vagner (Wagner) koju je Evropska unija (EU) stavila na listu sankcija, piše Radio slobodna Evropa.

U pisanom odgovoru ambasade za Radio Slobodna Evropa(RSE) 14. decembra ističe se da Ukrajina pozdravlja odluku EU da uvede restriktivne mjere protiv plaćenika jedinice Vagner.

Na pitanje da li očekuju da vlasti u Srbiji nakon odluke EU preduzmu konkretne korake kako bi procesuirali državljane Srbije koji su u okviru grupe Vagner ratovali ili još uvijek ratuju u Ukrajini, u Ambasadi navode:

„Ukrajina bi pozdravila sve strane vlade čiji državljani učestvuju u ratu protiv Ukrajine na njenoj teritoriji da procesuiraju te pojedince u skladu sa sopstvenim (nacionalnim) zakonima i međunarodnim zakonom.“

Ambasada Ukrajine u Srbiji je, kako se navodi u odgovoru za RSE, svjesna 32 presude protiv državljana Srbije koji su učestvovali u sukobima u Ukrajini na strani Rusije. Međutim, ukazuju na to da ne mogu da ocjene napore vlasti u Srbiji po tom pitanju, jer sud krije identitet osuđenih.

„Nažalost, odsustvo javno dostupnih informacija o konkretnim imenima tih pojedinaca onemogućava nam da odredimo da li su donijete presude dovoljno stroge u skladu sa zakonima u Srbiji“, navodi Ambasada Ukrajine u Beogradu za RSE.

Tišina u Beogradu

EU stavila je 13. decembra pod sankcije rusku privatnu vojnu kompaniju „Grupu Vagner“, osam pojedinaca i tri energetske kompanije u Siriji povezane sa tom grupom zbog kršenja ljudskih prava u oružanim sukobima širom svijeta.

Mjere koje su ministri vanjskih poslova EU usvojili na sastanku u Briselu 13. decembra uključuju zabranu putovanja, zamrzavanje bilo koje imovine na teritoriji zemalja članica EU i zabranu subjektima i pojedincima iz EU da posluju sa „Vagnerom“.

Vjeruje se da Vagner grupu vodi ruski biznismen Jevgenij Prigožin, blizak saradnik predsjednika Vladimira Putina.

Dan nakon što je EU stavila Vagner na listu sankcija, nadležni u Srbiji šute o tome da li će se zvaničan Beograd uskladiti sa ovim paketom sankcija.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije nije odgovorilo na upit RSE o tome koliko srpskih državljana prema njihovim informacijama učestvuje u oružanim sukobima kao dio „Grupe Vagner“, kao i da li će Srbija podržati nove sankcije.

Međunarodni mediji godinama pišu o Srbima koji su članovi ove jedinice.

Za učešće u ratu u istočnoj Ukrajini na strani proruskih snaga, Viši sud u Srbiji je u periodu od 2015. do 2018. godine donio 32 osuđujuće presude.

Među njima jedna je i za borbu u sklopu Vagnera.

Šta je to "Vagner"?

Ova jedinica, prema pisanju medija, sačinjena je od obučenih plaćenika, spremnih da učestvuju u ratovima širom svijeta.

Zapadne vlade optužuju Moskvu da koristi Vagnerovu grupu kao paravojnu snagu u sukobima u Ukrajini, Libiji, Siriji, Sudanu, Mozambiku i Centralnoafričkoj Republici.

Rusko oklopno vozilo na ulici Bagija, glavnog grada Centralnoafričke Republike, 15. oktobar 2020.

Ruska privatna vojna kompanija Vagner pažnju svjetske javnosti privukla je 2014. godine tokom rata u Ukrajini, kada je podržavala proruske separatiste u sukobu na istoku zemlje.

Dovodi se u vezu i sa ruskom aneksijom ukrajinskog poluostrva Krim 2014. zbog čega je Rusija pod sankcijama EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Moskva je navode o povezanosti sa Vagnerom negirala.

U Srbiji jedna presuda za ratovanje u Ukrajini pod "Vagnerom"

Među 32 presude, koje je Srbija donijela protiv boraca u okupiranim dijelovima Ukrajine, jedna - iz marta 2017. državljanina Srbije osuđuje za ratovanje u Ukrajini na strani proruskih separatista u okviru Grupe Vagner.

Presudom Višeg suda od 10. marta 2017. državljanin Srbije je osuđen na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od godinu dana.

Uslovna kazna znači da osuđeni kaznu nije izdržavao u zatvoru, već je pušten na slobodu. Međutim, ukoliko bi osuđeni u naredne tri godine od izricanja presude učinio bilo koje novo krivično djelo, u tom slučaju bi bio uhapšen i smješten u zatvor na period od godinu dana.

„Kriv je što je u periodu od 24.4.2015. do 16.9.2015. kao državljanin Republike Srbije učestvovao u oružanom sukobu u Republici Ukrajini kao pripadnik paravojnih formacija proruske strane u sukobu… u sastavu bataljona antiterorističkih dejstava Vagner“, navodi se u presudi.

U njoj se također navodi da je okrivljeni u Donjecku, na istoku Ukrajine „zadužio vatreno oružje: automatsku pušku kalibra 5,45 mm sa dva okvira bojeve municije, pa je tako vršio poslove obezbjeđenja – dežurstva objekata u okviru Agronomskog fakulteta, gdje je bio smješten cijeli bataljon“.

Okrivljeni je, navodi se u presudi, „svjesno i dobrovoljno priznao izvršenje krivičnog djela“, dok se sporazumom „odrekao prava na suđenje“.

U dokumentu je, međutim, sud identitet osuđenog sakrio time što je zatamnio sve detalje – od imena i prezimena, godine rođenja i adrese stanovanja.

Presuda je, kako se navodi, donijeta po osnovu sporazuma o priznanju krivice.

Zastava Rusije, Srbije i ruske mornarice dok ruski vojni kamion prolazi kontrolni punkt na putu od Simferopolja prema Sevastopolju na poluostrvu Krim koji je anektovala Rusija 2014. godine.

Učešće i organizovanje učešća u ratu u stranoj državi krivično je djelo u Srbiji od 2014. godine, sa zaprijećenim kaznama i do 10 godina zatvora.

Državljani Srbije u "Vagneru"

Imena Srba u ozloglašenoj grupi bila su tema i svjetskih medija. Nezavisni ruski portal Meduza u decembru 2020. objavio je svedočenje jednog od pripadnika „Grupe Vagner“ koji je pristao da govori o aktivnostima te privatne vojne kompanije u Ukrajini i Siriji.

Marat Gabidulin je u intervjuu za Meduzu pominjao da je među Vagnerovim borcima u istočnoj Ukrajini bilo državljana Srbije, koji su odgovarali izvesnom Davoru Savičiću.

„Davor je uspio da im usadi ideju da "vi ste ovdje, u Rusiji, na moj račun. I bez mog pokrića bit ćete vraćeni u Srbiju. Dakle, 50 [hiljada] rubalja od svake plate – meni (oko 600 evra)“, ovako je Gabidulin opisao šta se 2015. dešavalo na istoku Ukrajine.

Pojedini mediji u Srbiji pisali su o Savičiću, navodeći da je rodom iz Bosne i Hercegovine gdje je učestvovao u ratu kao pripadnik paravojne formacije Srpska dobrovoljačka garda, koju je predvodio Željko Ražnatović Arkan.

Arkan je pred Međunarodnim sudom u Hagu 1999. optužen za ratne zločine, ali mu nije suđeno jer je godinu dana kasnije ubijen u beogradskom hotelu Interkontinental.

Također navode da je Savičić bio dio Jedinice za specijalne operacije (JSO) Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), na čijem je čelu bio Milorad Ulemek Legija, osuđen 2007. za organizovanje ubistva premijera Zorana Đinđića.

Savičić nema javno dostupne kontakte.

Među pripadnicima Vagner grupe u medijima u Srbiji pominjao se i srpski državljanin Dimitrije - Saša Jojić, koji je poginuo u ratu u Siriji u junu 2017. ratujući na strani snaga sirijskog predsjednika Bašara el Asada.

Jojić je prije Sirije ratovao u Ukrajini.

I Jojić i Savičić pominju se kao dio Vagner jedinice na ukrajinskom sajtu „Mirotvorec“. Riječ je o portalu koji sadrži bazu podataka osoba koje se povezuju sa učešćem u aktivnostima u Ukrajini na strani proruskih separatista.

"Samo je važno naći kontakt"

Bratislav Živković, srpski državljanin koji je prema sopstvenom priznanju sa još 15 dobrovoljaca iz Srbije otišao 2014. godine da se bori u Lugansku na istoku Ukrajine na strani proruskih, separatističkih snaga, za RSE objašnjava da su se srpski državljani koji su ratovali u istočnoj Ukrajini sami prijavljivali jedinici „Vagner“.

„Samo je bilo važno da nađu kontakt. Inače, takve grupe nikoga ne vrbuju, zašto bi se oni time bavili? Imaju dobru cijenu, plaćaju koliko plaćaju i ljudi hoće da probaju da odrade jedan-dva ugovora, pa ako prežive – to je to“, pojašnjava Živković.

Živković je telefonsku izjavu za RSE dao u trenutku dok živi u Donbasu u Ukrajini.

On je 2018. bio obuhvaćen istragom Višeg javnog tužilaštva u Kruševcu zbog osnova sumnje da je organizovao učešće drugih osoba na stranom ratištu. Uhapšen je u avgustu 2018. da bi tužilaštvo u aprilu 2019. obustavilo istragu koja se vodila protiv njega.

Kaže da po njegovim saznanjima „Vagner“ nije imao trening centar, a zaključivanje ugovora se dešavalo na teritoriji Donbasa (istočne Rusije).

„Plaćenici – to je živo meso, topovsko meso. Njih ne interesuje da oni njih sad treniraju, da gube vrijeme na to. Došao si, u redu, potpisao si ugovor i on te pošalje tamo gdje te pošalje“, kaže Živković.

„Naknada tada, 2014. i 2015. godine je bila 1.500 – 2.000 dolara plus kažu bonusi ako se tamo uništi neko oklopno vozilo, helikopter, tenk, avion…“, navodi Živković i dodaje da je naknada u slučaju da poginu na ratištu iznosila oko dva miliona rubalja (28.000 dolara).

„U slučaju pogibije isplaćuje se novac na taj račun koji oni daju tamo i ko je ovlašten da podigne te pare poslije, vjerovatno neki član porodice“, kaže Živković za RSE.

Na pitanje da li je i dalje vojno aktivan, Živković odgovara:

„Ja živim ovdje na Donbasu, ja imam njihov pasoš, ja sam građanin ovih republika koje nisu međunarodno priznate (takozvane Donjecka Narodna Republika i Luganjska Narodna Republika na istoku Ukrajine). Živim, radim i ispunjavam sve obaveze koje jedan građanin ima prema svojoj domovini“.

Šta se kaže u odluci EU?

“Vagner grupa je odgovorna za ozbiljne povrede ljudskih prava u Ukrajini, Siriji, Centralnoj Afričkoj Republici, Sudanu i Mozambiku”, navodi EU u svom službenom časopisu, navodeći mučenja i vansudska pogubljenja.

Francuska je tražila sankcije zbog zabrinutosti za aktivnosti ove grupe u Africi, posebno u bivšim kolonijama Malija i Centralnoafričke Republike.

EU je zabrinuta zbog izvještaja da je vojna hunta Malija postigla dogovor da se Vagner grupa rasporedi u tu zapadnoafričku zemlju kako bi odložila predsjedničke i parlamentarne izbore naredne godine.

Francuska je vodila antiterorističke operacije protiv islamista u regiji Sahel, a EU ima misiju vojne obuke u Maliju.

Istovremeno, ruska privatna vojna kompanija „Grupa Vagner“ suočava se s optužbama i u Libiji.

U izvještaju nezavisne misije za utvrđivanje činjenica u Libiji, koji je naručilo Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UNHCR) stručnjaci su naveli da postoje razlozi za vjerovanje da su pripadnici Vagnera pucali direktno u ljude koji nisu učestvovali u sukobima.


Na crnoj listi SAD

Državni sekretar SAD Entoni Blinken (Antony Blinken) pozdravio je odluku EU da sankcioniše “Grupu Vagner”.

“Ove akcije naglašavaju našu zajedničku posvećenost da odgovorimo na destabilizujuće akcije ove organizacije u više regionalnih sukoba, uključujući Ukrajinu, Siriju, Libiju, Centralnoafričku Republiku i region Sahela. Pohvaljujemo EU zbog njene posvećenosti promovisanju poštovanja ljudskih prava širom svijeta, kao i zbog podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine”, izjavio je Blinken 14. decembra, saopštio je State Department.

„Vagner“ je na crnoj listi SAD od juna 2017. zbog umješanosti u sukobe u istočnoj Ukrajini.

Sankcije američkog ministarstva finansija podrazumijevaju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine u SAD.

„Spoljna politika Srbije kao i odnos nadležnih organa u Srbiji prema dobrovoljcima iz Srbije u Ukrajini ukazuje da je teško očekivati da će biti nekih konkretnijih koraka nakon uvođenja sankcija EU Grupi Vagner“, kaže za RSE Predrag Petrović, istraživač nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Dodaje i da se najznačajnije deklaracije EU koje Srbija nije podržala odnose upravo na Rusiju.

„Srbija od oružanog sukoba u Ukrajini, nastoji da ne usaglašava svoju spoljnu politiku sa deklaracijama EU koje su usmjerene protiv Rusije, jer je Srbiji važna podrška Rusije koju joj ona pruža po pitanju Kosova. Uz to, Rusija je značajna Srbiji i zbog energetike“, ocjenjuje Petrović za RSE.

Srbija, iako kandidat za članstvo u EU, do sada nije uskladila svoju spoljnu politiku sa blokom i nije uvela sankcije Rusiji. Zvanični Beograd podržava teritorijalni integritet Ukrajine, međutim, nije svoju spoljnu politiku usaglasio ni sa jednom deklaracijom EU, koja je u direktnoj vezi sa Rusijom.

Srbija je također do sada u više navrata od 2014. do danas glasala protiv rezolucija Ujedinjenih nacija (UN) o Krimu. U njima se Rusija naziva „okupacionom silom“ i poziva da povuče svoje snage sa teritorije Ukrajine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.