Zveckanje oružjem na rusko-ukrajinskoj granici potaknulo je u Finskoj i Švedskoj rasprave o tome trebaju li se priključiti NATO-u kako bi članstvom u vojno-političkom savezu odvratile Moskvu od bilo kakve agresije, piše "Hina".

Odluku o članstvu donosi zemlja podnositelj zahtjeva i 30 članica NATO-a

Nebom nad Finskom kružili su borbeni zrakoplovi tokom vikenda, a Švedska na porast napetosti odgovara raspoređivanjem vojnika na svoj istureni položaj na Baltiku.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od NATO-a sigurnosnu garanciju da se neće širiti istočno i da nikada neće u svoj savez uključiti Ukrajinu. Takav razvoj događaja potaknuo je vodstva Finske i Švedske da glasno izgovore kako je njihovo pravo aplicirati za članstvo, ako tako odluče.

- Odluku o članstvu Finske donosi ta zemlja i 30 članica NATO-a, a isto to vrijedi i za Švedsku - rekao je u ponedjeljak glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova.

Finska odustala od politike umirivanja Kremlja

Ni Finska ni Švedska nisu službeno objavile da žele postati punopravne članice i saradnju sa Savezom svode na razmjenu informacija i zajedničke vojne vježbe. 

Međutim, Čarli Salonius Pasternak (Charly Salonius-Pasternak) iz Finskog instituta za međunarodne odnose, kaže da su Finska i Švedska “svjesno učinile korak kako bi im NATO-a izričito odgovorio da su su njegova vrata za njih i dalje otvorena”.

Elina Valtonen, potpredsjednica finske oporbene Nacionalne koalicijske stranke, smatra da je pridruženje “prirodan korak”.

- Stvara se tješnja saradnja sporazumima ne samo s NATO-om već i s Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Američkim Državama - poručila je Valtonen, te objasnila kako je Finska nakon Hladnog rata odabrala neutralnost da umiri Kremlj. Međutim, od te politike je davno odustala, prenosi "Hina".