AGRESIJA NA UKRAJINU

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić za "Avaz": Borba za Azovstal podsjeća na opsadu Sarajeva

Strani borci u Ukrajini novi sigurnosni izazov za Balkan

A. Bajramović
  • Safet Mušić

    Safet Mušić

    Foto: Avaz


Situacija na ratištima u Ukrajini već par sedmica je bez značajnijih promjena, a najviše pažnje privlači borba za Mariupolj i kompleks Azovstal. Osim što podsjeća na opsadu Sarajeva, pojedini analitičari upozoravaju da će Mariupolj doživjeti sudbinu Srebrenice, stručnjak za sigurnosna pitanja Safet Mušić ističe da je Azovstal u prvi plan vratio i angažman stranih boraca.

- Značajan dio branitelja Mariupolja čini jedinica sastavljena od stranih dobrovoljaca, poznata kao Azov bataljon. Ukrajinski branitelji su već duži period u podzemnim tunelima ispod fabrike, bez struje, hrane, vode, sa ranjenicima i stotinama civila. Ta situacija podsjeća na opsadu Sarajeva, a nemogućnost glavnine ukrajinskih snaga da im pomogne podsjeća na opsadu Vukovara, dok je hrvatski vojni analitičar Mario Galić ocijenio da će se vrlo vjerovatno ponoviti scenarij iz Srebrenice, gdje su Srbi razdvojili muškarce od žena i djece, a znamo da je u Srebrenici počinjen genocid – kaže Mušić.

Angažman stranih boraca

On već godinama prati i istražuje angažman stranih boraca na ratištima u svijetu, koji je pažnju svjetske javnosti posebno privukao u ratovima u Iraku i Siriji, a od 2014. godine ponovo je aktueliziran u Ukrajini, gdje i danas obje strane primaju strane borce u svoje redove. Među njima je i nekoliko stotina boraca s prostora Balkana. Dimitrije Saša Karan iz Foče poginuo je na strani Rusa u Siriji 2017. godine, a prethodno je bio u sastavu proruskih snaga u Ukrajini.

Ukrajinska strana je objavila da na ruskoj strani ratuju borci iz Srbije, dok ruska strana objavljuje informacije da na ukrajinskoj strani ratuju borci iz Hrvatske, BiH, Kosova i Albanije. 

Mediji govore o zarobljenom britanskom borcu, pripadniku Azov bataljona, objavljene su informacije i o pogibiji dvojice američkih i jednog britanskog državljanina iz ove jedinice, te informacija da su među stranim borcima u tunelima Azovstala četvorica hrvatskih državljana. Objavljena je i informacija da je srpski državljanin Stefan Dimitrijević poginuo na frontu u Ukrajini.

Simbol hrabrosti i otpora

Mušić ističe da je Azovstal simbol hrabrosti i otpora ukrajinske vojske, dok bi za Ruse zauzimanje Azovstala predstavljalo veliku pobjedu, jer bi ovladali značajnim dijelom crnomorske obale, kopneno uvezali Krim sa Donbasom, ali i zarobili veći dio stranih boraca kako bi se svijetu pokušalo pokazati da su zapadne države direktno involvirane u rat.

- BiH je prva država u regionu koja je usvojila zakon o sankcioniranju naših državljana koji ratuju na stranim ratištima i zbog učešća u ratu u Siriji i Iraku osuđeno je više osoba. Kroz svoja istraživanja stalno sam ukazivao da fenomen stranih boraca moramo posmatrati jedinstveno, bez parcijalnih gledišta i na profesionalan način. Svi koji odlaze na strana ratišta po povratku u BiH mogu predstavljati potencijalni sigurnosni rizik, pa čak i prijetnju, bez obzira na koje ratište odlazili, na kojoj strani ratovali i koji su bili motivi odlaska – ističe Safet Mušić.

Procesuiranje dobrovoljaca iz regiona

Mušić dodaje da su u Srbiji do sada osuđene 32 osobe zbog učešća u ratu u Ukrajini, dok je u 2018. i 2019. godini u Ukrajini ratovalo 11 državljana BiH, podignuta je optužnica protiv jednog od njih, ali je oslobođen optužbi iako su postojali dokazi da je boravio u regionu Donbasa sa proruskim snagama. U Hrvatskoj nije bilo optužnica protiv njihovih državljana koji su ratovali u Ukrajini, dok je u Crnoj Gori osuđen jedan državljanin zbog učešća u ratu u Ukrajini.

Više o temi Rusija

POSLJEDICE RATOVANJA
Trgovinska razmjena BiH sa Rusijom i Ukrajinom u padu
NA VRH

Podijeli članak na