ŠEF CIA-E

Predvidio precizno svaki Putinov potez: On uopšte nije najveći problem

Mislim da je izuzetno važno i za Ruse i za Amerikance da zapamte kako smo, barem trenutno, jedine svjetske nuklearne supersile, rekao je

S. S.

Vilijam Barns: Putin nije najveći problem

Foto: AFP


Iako je rat u Ukrajini trenutno centralna geopolitička tema za veći dio svijeta, Sjedinjene Američke Države u svom dugoročnom strateškom promišljanju ipak kao glavnu opsesiju i mnogo opasnijeg protivnika od Putinove Rusije vide Si Đinpinga (Xi Jinping) i njegovu Kinu, proizlazi iz izjava šefa CIA-e Vilijama Barns (William Burns( koje je dao prošle subote u Vašingtonu na skupu FTWeekend Festival.

- Si je prilično uznemiren reputacijskom cijenom koju bi Kina mogla platiti zbog brutalnosti ruske agresije u Ukrajini - kazao je Barns.

A uprkos svom Putinovom potezanju nuklearnog arsenala svaki put kad se osjeti stjeranim u ugao, Barns jasno poručuje da SAD i dalje vidi Kinu kao veću prijetnju.

Rusija mlađi kineski blizanac

- Putin je na vrlo uznemirujući način demonstrirao kako i sile koje su u opadanju mogu biti barem jednako disruptivne kao one koje su u usponu - tvrdi prvi čovjek CIA-e. Današnji Vašington je praktički ujedinjen u vanjskopolitičkom stavu da su Kina i Rusija svojevrsni blizanci - ali ovaj put je Rusija mlađi brat. Džo Bajden (Joe Biden) postavio je trenutno stanje kao borbu između autokratije i demokratije.

Vilijam Barns je prvi karijerni diplomat na čelu najpoznatije američke špijunske agencije i vrlo je cijenjen unutar trenutačne administracije, posebno u Ovalnom uredu. Dodatno, bio je gotovo jednoglasno potvrđen u Senatu, a pojedini strani diplomati o njemu govore kao o "ministru vanjskih poslova u sjeni", piše The Financial Times.

U novembru, dok su se ruske snage skupljale na ukrajinskoj granici, Bajden je poslao Barnsa u Moskvu da razgovara s Putinom. To je također bio prvijenac, jer šefovi obavještajnih agencija nisu osobe koje sjedaju za isti stol sa šefovima nuklearnih sila (čak ni u slučaju kada je taj šef države bivši šef FSB-a, nekada poznatog kao KGB). Kao bivši američki ambasador u Moskvi, međutim, Barns vrlo dobro poznaje Putina.

- Posmatrao sam predsjednika Putina i imao kontakte s njim dugi niz godina i ono što sam uočio, posebno tokom posljednje decenije, jest da na neki način u njemu kulja vrlo zapaljiva mješavina uvrijeđenosti, ambicije i nesigurnosti, što je kod njega skupljeno u jedno. Njegova tolerancija na rizik je porasla tokom godina kako je stezao svoj stisak na vlast i kako se sužavao njegov krug savjetnika - kaže Barns.

Preventivni podaci

Dijelom zbog američkog agresivnog korištenja "preventivnih obavještajnih podataka", odnosno selektivnog deklasificiranja Putinovih vojnih planova, Rusija se u Ukrajini susrela s nizom podbačaja. Sadašnji izgledi za rat u Ukrajini najoptimističniji su od početka invazije 24. februara. Neki od Putinovih problema sigurno su rezultat činjenice da su Ukrajinci imali pouzdan protok zapadnjačkih obavještajnih podataka o ruskim planovima. Ti "preventivni" podaci također su izbrisali Putinov izgovor za agresiju.

- Mislim da je to pomoglo da se Putina onemogući u onome što sam gledao da vrlo vješto radi čitav niz godina, a to je stvaranje lažnih narativa kako bi priredio ono što se zovu "false flag" operacije  kaže za FT Vilijam Barns.

Šef CIA-e svoj je govor držao dva dana prije Putinove parade za Dan pobjede u Moskvi 9. maja. Ali nije imao nikakve sumnje da će ruski predsjednik u nekom trenutku ponovno prijeći u ofanzivu. Rat, smatra Barns, vjerojatno ulazi u period međusobnog iscrpljivanja u kojemu će Rusija pokušati konsolidirati i proširiti teritorij koji je zauzela na istoku i jugu prije nego što se regrupira za novi udar na Kijev. "Mislim da je trenutno uvjeren da će mu pojačavanje napora donijeti uspjeh - smatra Barns.

Američki obavještajni podaci do sada su se pokazali dosta tačnima. Uz izuzetak same ruske nekompetencije, koja je zatekla praktično cijeli svijet, Bajdenova administracija predvidjela je praktički svaki Putinov potez prije nego što ga je povukao. Ali utvrđivanje Putinove "crvene linije", pokazalo se, stvar je pogađanja. Sasvim je moguće da ni sam Putin, koji ne pokazuje znakove da je popravio loše stanje vlastitih obavještajnih službi, ne zna gdje je tačno taj njegov okidač.

To, ipak, za sobom povlači pitanje o tome gura li Bajden SAD predaleko u rat. Na samom početku američki predsjednik silno se trudio umanjiti umiješanost njegove administracije u pružanju obavještajnih podataka i davanju oružja Ukrajini. No, kako su ruske vojne slabosti te strahote koje su počinili sve više izlazile na vidjelo, Bajden je postajao sve odvažniji, piše FT. U aprilu je prozvao Putina ratnim zločincem i označio ruski rat u Ukrajini kao genocidan. Prošle sedmice New York Times je objavio da su američke špijunske agencije locirale 12 ruskih generala koji su dosad ubijeni u ratu. U drugom curenju podataka Washington Post je utvrdio da je SAD bio izvor koordinata koje su omogućile potapanje broda "Moskva".

Faza hvaljenja

Bajdena su te objave iziritirale, pošto nisu bile ni deklasificirane ni autorizirane. Ali teško se oteti dojmu, smatra FT, da je Vašington prešao iz opreznog načina djelovanja u fazu hvaljenja. To je zadnje što želi šef CIA-e. "Neodgovorno je. Opasno je kada ljudi previše pričaju, bilo da je riječ o dijeljenju obavještajnih tajni u privatnom okruženju ili javnom", kaže Barns. To je posebno važno u slučaju kada suparnik s arsenalom nuklearnog naoružanja svako malo šalje naznake o eskalaciji.

Iako Barns navodi da nisu detektirali nikakve konkretne signale da bi Putin krenuo koristiti taktičko nuklearno naoružanje, to bi se moglo promijeniti u bilo kojem trenutku. 

- Mislim da je izuzetno važno i za Ruse i za Amerikance da zapamte kako smo, barem trenutno, jedine svjetske nuklearne supersile. Zajedno kontroliramo 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala i da čak i u najgorim fazama Hladnog rata i američko i rusko vodstvo pokazali su svjesnost da posjedujemo jedinstvene kapacitete, ali i jedinstvenu odgovornost - rekao je.

Šta je, stoga, sljedeći korak? Američki službeni cilj je ruski poraz u Ukrajini. Neslužbeni je da Putin odgovara za ratne zločine, što podrazumijeva promjenu režima. Isto je implicitno istinito i za Kinu. "Ni na minutu ne mislim da je rat u Ukrajini srozao Sijevu odlučnost da u nekom trenutku preuzme kontrolu nad Tajvanom. Kina ostaje najveći geopolitički izazov s kojim se na dugi rok suočavamo kao država".

Ekonomsko rasparivanje

Znakovito je da usred rata u Ukrajini Biden uskoro putuje u Južnu Koreju i Japan te u Vašingtonu ugošćuje lidere ASEAN-a, grupacije zemalja jugoistočne Azije. Američki je cilj izolirati Kinu i provesti neku vrstu ekonomskog "rasparivanja". No, Putinova invazija je stvorila dvije oprečne reakcije u svijetu. Zapad je rijetko bio ujedinjeniji u otporu Rusiji, ali ostatak svijeta je puno rezerviraniji.

Države koje bi trebale biti dio Bajdenove demokratske grupacije, poput Meksika i Indije, suzdržavaju se od osuđivanja agresije u UN-u. Države koje su suzdržane ili glasaju uz Rusiju predstavljaju više od pola svjetskog stanovništva. Ako Bajden prisili ostatak svijeta da bira između SAD-a i Kine u ekonomskom i tehnološkom "rasparivanju", pitanje je u kojem bi smjeru većina otišla. Zemlje ASEAN-a, recimo, imaju dvostruko veću trgovinski bilans s Kinom nego s SAD-om.

NA VRH

Podijeli članak na