Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u sjedištu saveza, pokrenuvši proces pristupanja za koji se očekuje da će trajati samo nekoliko sedmica.
I Švedska i Finska bile su neutralne tokom hladnog rata, a njihova odluka o pridruživanju NATO-u potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu jedna je od najznačajnijih promjena u europskoj sigurnosnoj arhitekturi u više desetljeća.
Ta odluka odražava veliku promjenu javnog mnijenja u nordijskoj regiji od ruske invazije 24. februara.
- Ovo je historijski trenutak koji moramo iskoristiti - rekao je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na kratkoj ceremoniji na kojoj su veleposlanici Finske i Švedske pri NATO-u predali zahtjeve za članstvo svojih zemlja.
Ratifikacija svih 30 savezničkih parlamenata mogla bi potrajati do godinu dana, kažu diplomati.
A historic day.
— Finland at NATO (@FinMissionNATO) May 18, 2022
Today, Finland and Sweden hand in letters expressing their countries’ interest to apply for #NATO membership to SG @jensstoltenberg. ⁰#FinlandNATO pic.twitter.com/5atdSykRmJ
Turska je posljednjih dana iznenadila svoje saveznike rekavši da ima rezerve prema finskom i švedskom članstvu. Stoltenberg je u srijedu kazao kako misli da se problemi mogu riješiti.
- Odlučni smo raditi na svim pitanjima i donijeti brze zaključke - rekao je Stoltenberg ističući snažnu podršku svih ostalih saveznika.