U Ukrajini na strani ruskih trupa učestvuju i brojne ruske ekstremno desničarske i neonacističke skupine, objavio je Der Spiegel, prenoseći detalje dokumenta Savezne obavještajne službe (BND) Njemačke do kojega je došao ovaj medij.
To da se u Ukrajini na ruskoj invazijskoj strani bori i ekstremna desnica, nije nikakva novost, to je poznato od prvih dana invazije 24. februara, zapravo još od početka separatističke pobune na jugoistoku Donjecka i Luganska.
Prije osam godina mediji u Srbiji pisali su o četnicima iz Srbije koji su ušli u sastav "službenih snaga na Krimu", još u to doba počinje i ratni put Aleksandra Zaldostanova i njegovih "Noćnih vukova".
Objavljeni izvještaj BND-a je novost zato što prvi put dokazuje da se otvoreno neonacističke ruske organizacije bore na strani trupa Vladimira Putina, koji, pak, svoju ratnu kampanju temelji na tezi o "specijalnoj vojnoj operaciji" čiji je cilj "denacifikacija Ukrajine".
Dokument na sedam stranica opisuje angažman "Ruske imperijalne legije" u Donbasu od 2014., te porijeklo i prirodu jedinice "Rusič" u sklopu plaćeničkog Vagnera (Wagnera).
Prvo Ruska imperijalna liga. Riječ je o krilu "Ruskog imperijalnog pokreta", rasističke bjelačke organizacije čiji je cilj ponovna uspostava carske Rusije, što znači ultranacionalizam, ruski iredentizam, sve uz pomoć vjerskih institucija i u suštini fašističkim metodama.
Pokret je osnovan 2002., Legija 2008. i odmah uspostavlja veze s srodnim ekstremističkim organizacijama od SAD-a do Sirije, među kojima su i otvoreno neofašistička "Srbska akcija", koja se poziva na naslijeđe Dimitrija Ljotića, te njemački čisto neonacistički "Der Dritte Weg". Jasno je stoga zašto bi Ruski imperijalni pokret bio zanimljiv i BND-u.
Jedinica "Rusič" je nešto jednostavnija priča, u svakom slučaju utoliko što je toj skupini simbol slavenska svastika. Skupinu su u ljeto 2014. osnovali Aleksej Miljčakovi Jan Petrovski koji su prethodno prošli vojnu obuku Ruske imperijalne legije u logoru za trening militanata Ruske imperijalne legije, odnosno Pokreta.
Još jedan ironični trenutak je u tome što se logor zove "Partizan", a to što je smješten u neposrednoj blizini Sankt Peterburga, očito svjedoči o tome da vlasti u Kremlju u najboljem slučaju protiv te i takvih organizacija nemaju ništa protiv. Zašto i bi?
Primjerice ono što navodi dokument BND-a, već sljedećeg dana od početka upada ruske vojske u Ukrajinu komandant Ruske imperijalne legije Denis Garijev objavio je na Telegramu: "Sasvim podržavamo ukidanje separatističkog entiteta Ukrajine."
BND je registrirao da se Garijev vrlo brzo našao na frontu u Ukrajini skupa s nizom drugih militanata koji su prošli obuku u "Partizanu". BND dalje navodi da su odmah krenule i žrtve među militantima ruskih fašističkih i neonacističkih organizacija. Ne navodi točno kako, ali ubrzo je poginuo Garijev zamjenik a on sam je ranjen te su ga morali prevesti na liječenje.
Skupinu "Rusič" BND je prvi put registrirao u ovom ratu u Donbasu u travnju ove godine. Neonacisti iz ove skupine tamo su se već ranije tukli još 2014. i 2015., na glas su došli kao "ekstremno brutalni", jedan od slogana im je bio da "ne uzimaju zarobljenike", a jedan od dvojice osnivača slovi i za doslovnog sadista.
BND navodi da je nabavio fotografiju Miljčakova kako pozira uz zastavu s kukastim križem, dok Petrovskog imaju fotografiranog kako salutira uz logorsku vatru nacističkim pozdravom visoko ispruženom desnicom, onako kao Grunf iz Alana Forda, narodski bi se reklo na Balkanu da "mjeri kukuruz".
Skupina "Rusič" prije nekoliko godina ušla je u sastav Grupe Vagner (Wagner), čiji se plaćenici također bore u ovom ratu, kao "jedinica za sabotaže, izviđanja i napade". Otkako su obavještajne agencije na zapadu, posebno Pentagon, početkom ove godine počele navoditi opasnost od toga da Kremlj isprovocira rat u Ukrajini, spominjale su se i ovakve skupine. BND je registrirao, stoji u objavljenom dokumentu, da je Miljčakov u aprilu preko Telegrama pozivao nove dobrovoljce za odlazak u rat u Ukrajini među njegove borce, pokušavajući skupinu povećati do brojnosti bojne.
Petrovskog je prije pet godina intervjuirao talijanski novinar Điovani Piđni (Giovani Pigni) povodom toga što ga je Norveška protjerala nešto ranije, u oktobru 2016., gdje je živio od 2004.
Razlog za protjerivanje bilo je otkrivanje njegovih veza s neonacistom Vjačeslavom Dacikom, što jako nije sjelo vlastima Norveške, zemlje u kojoj je jedan domaći neonacist, Anders Breivik, pet godina ranije pobio 77 i ranio 319 ljudi. Riječ je, također, o organizacijama koje su na zapadu u većoj ili manjoj mjeri u statusu terorističkih organizacija.
Miljčakov je, pak, pod sankcijama EU-a od 2015. zbog ratnih zločina njegovih jedinica u Donbasu. Zbog tih zločina Ukrajina i njega i njegovog druga po oružju kazneno tereti već godinama, piše Der Spiegel.
