ANALIZA DW-A

Natoizacija Evrope

Veoma brzo nakon što je NATO objavio proširenje, čule su se prve reakcije iz Moskve: zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov primanje Finske i Švedske vidi „negativno“ i kao "uništavajući kurs" kojim je krenuo Savez

Stoltenberg s predstavnicima Turske, Švedske i Finske. DW

Deutsche Welle

30.6.2022

Otvoren je put za prijem dvije nove članice NATO još tokom ove godine: Turska odustala od veta, a predsjednici država ili vlada članica NATO-a su u Madridu i formalno uputili poziv Finskoj i Švedskoj za članstvo.

Švedska premijerka Magdalena Anderson (Andersson) to vidi kao dobitku za sigurnost i njene zemlje i čitavog NATO-a. Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je obzirom na dugu neutralnost Finske, izjavio kako je Putin "htio Finalizaciju Evrope, a umjesto toga će dobiti "Natoizaciju Evrope". Najavio je i značajno povećanje broja američkih snaga, baš kao i veću spremnost svih evropskih članica Saveza, piše Deutsche Welle.

Veoma brzo nakon što je NATO objavio proširenje, čule su se prve reakcije iz Moskve: zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov primanje Finske i Švedske vidi „negativno“ i kao "uništavajući kurs" kojim je krenuo Savez: "Mi smatramo proširenje NATO-a kao čisto destabilizirajući faktor u međunarodnim odnosima“, izjavio je doministar. Po njegovom mišljenju, takav korak „ne donosi više sigurnosti" niti vojnom savezu, niti kandidatima za članstvo, a predsjednik Putin to smatra „imperijalnim ambicijama“ zapadnog saveza, makar tvrdi i kako "nema teritorijalnih problema" s tim zemljama kao što ih ima s Ukrajinom, izjavio je prilikom svog boravka u Turkmenistanu. 

Od "partnera" do "najznačajnije prijetnje"

No mišljenje Kremlja više nema utjecaja na NATO: dok je još u posljednjem strateškom konceptu NATO-a iz 2010. još bilo riječi o „težnji za strateškim partnerstvom“ s Rusijom, u novom konceptu je tu potpuni zaokret. Sad se smatra kako je „Rusija najznačajnija i najneposrednija prijetnja sigurnosti Saveza, baš kao i za mir i sigurnost u euroatlantskom prostoru“. Prema tome je usmjerena i korjenita politička i vojna preobrazba koja se proteklih godina zasnivala na partnerskom odnosu s Rusijom.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je jasan: "Putinov rat je stvorio najveću sigurnosnu krizu od doba Drugog svjetskog rata". To onda vodi i do temeljne promjene pozicije NATO-a u odvraćanju i odbrani: "Osnažit ćemo naše borbene jedinice na istočnom krilu, povećat ćemo broj vojnika u jedinici za brze intervencije na 300.000, postavit ćemo više opreme na položaje i više zapovjednih tačaka".

Provedba svih tih planova još mora biti razrađena u detaljima. Sedam puta veće snaga NATO-a spremnih za djelovanje – osobito u obrani istočnog krila – znači i dramatično povećanje izdataka za odbranu zemalja članica. 

Američki predsjednik je tu najavio kako će i oni pokazati veću prisutnost u Evropi: osim dodatna dva razarača američkoj floti u Španiji bi u Poljskoj trebalo biti otvoreno stalno vojno zapovjedništvo američkih snaga, a u Rumuniji će biti stacionirana jedinica snage 5000 vojnika. Povećat će se i prisustvo američkih snaga u Baltičkom moru, u Veliku Britaniju će biti poslani dodatni borbeni zrakoplovi F35, a povećat će se i protuzračna odbrana Njemačke i Italije, piše DW.

NATO je potrebniji nego ikad

Sve su to redom mjere koje NATO nije želio provesti iz obzira prema Rusiji u doba saradnje, ali Putinova invazija Ukrajine je sve promijenila: 

- To je dokaz kako je NATO potrebniji nego što je ikad bio - izjavio je američki predsjednik Bajden. To je potpuno suprotno od onoga što se moglo čuti od njegovog prethodnika, Donalda Trampa (Trump) koji je na samitu NATO 2018. u Briselu još prijetio kako će napustiti ovaj vojni savez.

On je tu kritiku opravdavao činjenicom kako mnoge članice NATO ne žele izdvajati za obranu 2% svog BDP-a kako je i predviđeno dokumentima za članstvo. No danas su 2 posto najmanje što su članice spremne odvojiti za obranu. I njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) je obećao držati se ciljeva i nedovoljno financirani Bundeswehr učiniti operativnim.

- NATO je odlučan podržati Ukrajinu sve dok traje - obećao je Jens Stoltenberg. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky) se sudionicima sastanka obratio video-porukom u kojoj moli za više pomoći i oružja. Stoltenberg je najavio kako će biti poslana dodatna oprema i oružje neposredno iz Njemačke, Nizozemske i Norveške.

Trajna saradnja NATO-a i Ukrajine

Iz krugova NATO-a se čulo kako raspoloženje u Madridu pokazuje kako su članice doista spremne dugoročno produžiti suradnju s Ukrajinom. Žele joj pružiti podršku u njenoj borbi i nitko u to ne treba sumnjati, niti vlada ili građani Ukrajine, niti drugi partneri.

Izraz te podrške bi trebao biti i novi paket pomoći Ukrajini o kojem su odlučile članice NATO-a, neovisno pošiljkama pojedinih članica. To onda obuhvaća isporuku goriva, zaštitne opreme, medicinskog materijala i pribora za prvu pomoć i mnogo toga drugog. Povrh toga, Ukrajini se želi pomoći postepeno zamijeniti njenu staru rusku vojnu opremu suvremenim naoružanjem razine NATO-a. I konačno, NATO želi naučiti od iskustva Ukrajine u borbi s ruskim jedinicama kako bi i zapadna vojna industrija bila reformirana.

Predsjednik minhenske konferencije o sigurnosti Kristof Heusgen (Christoph) smatra kako je novi strateški koncept NATO „nužna prilagodba realnosti“. 

- Rusija je sad naš neprijatelj, država koja krši međunarodno pravo i čini ratne zločine – i NATO mora odgovoriti na to - izjavio je Heusgen za DW. Kad je riječ o slanju oružja on ne želi razmatrati greške iz prošlosti, nego reagirati na sadašnjost: Ukrajina je defenzivi. 

- Moramo učiniti više. Trebamo im dati suvremene tenkove koji su već spremni u tvornicama i trebamo im ih poslati, piše DW.

"Zapad je spreman i na žrtve"

No najveće kušnje za slogu NATO-a u koju se toliko zaklinjalo u Madridu tek predstoje: 

- Putin je diktator i mi mu se moramo suprotstaviti. On misli kako mi to nismo u stanju, kako su naša dekadentna i kako nisu spremna platiti cijenu za slobodu Ukrajine - smatra Heusgen. Ali Zapad mora shvatiti kako se tu radi i o njegovoj vlastitoj slobodi i smatra kako političko čelništvo to mora objasniti svojim građanima, čak i ako neće više biti plina. Ali on je osobno optimističan i vjeruje kako su građani spremni za takvu žrtvu.

Na rubu sastanka u Madridu su i braća Kličko iz Kijeva obrazložili poziciju njihove domovine i na konferenciji za novinare upozorili: - Ne zavaravajte se, za Putina ćete vi biti sljedeći na redu-

Smatra li Kristof Heusgen kako ima razloga za strah u članicama NATO-a? Putin je prekršio svaki sporazum i svaki međunarodni dogovor, upozorava: 

- Mi moramo shvatiti kako Putin nema skrupula. Zato trebamo biti zabrinuti. Ali vidimo promjene u odbrani i u energetici i moramo nastaviti taj pokret i pokazati kako imamo potrebnu otpornost, piše Deutsche Welle

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.