Čelnici nekoliko desetina zemalja, međunarodnih organizacija i privatnog sektora okupili su se u ponedjeljak u Švicarskoj kako bi dogovorili "Maršalov plan" za obnovu ratom razorene Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će učestvovati na ovom sastanku virtualno, upozorio je u nedjelju da je posao koji predstoji u područjima koja oslobođena "kolosalan".

- I morat ćemo osloboditi više od 2000 sela i gradova na istoku i jugu Ukrajine - rekao je.

Na konferenciji je oko 1.000 učesnika

Dvodnevna konferencija, koja se održava pod strogim mjerama sigurnosti u gradu Luganu na jugu Švicarske, bila je planirana puno prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara, izvještava AFP.

Lugano nije konferencija koja će ponuditi obećanja, već će umjesto toga pokušati iznijeti načela i prioritete za proces obnove koju treba započeti iako rat u Ukrajini još uvijek traje.

Zelenski je prvotno trebao doći i biti suorganizator događaja zajedno sa svojim švicarskim kolegom Ignaciom Kasisom (Ignazio Cassis), ali će se obratiti u ponedjeljak poslijepodne putem video poziva.

Premijer Denis Šmihal (Shmihal) rijetko je putovao iz Ukrajine od početka rata, ali je ovom prilikom došao u Švicarsku gdje su ga na aerodromu u nedjelju dočekali Kasis i regionalni čelnici.

Pet drugih ministara također je bilo među oko 100 Ukrajinaca koji su otišli na ovo rijetko i poprilično opasno putovanje, iako je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba morao otkazati putovanje u posljednji trenutak zbog bolesti.

Na konferenciji je oko 1.000 učesnika, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lejen (von der Leyen), nekoliko šefova vlada i brojne ministre.

Nije donatorska konferencija

Međutim, mnogi su postavili pitanja o vrijednosti ovog sastanka i da li razgovor o obnovi ima smisla u ovom trenutku kada se ratu ne nazire kraj.

Drugi naglašavaju potrebu da se temelji počnu postavljati dosta unaprijed, kao što je učinjeno s izuzetno uspješnim Mašralovim planom, američkom inicijativom koja je obezbijedila ogromne iznose strane pomoći u zapadnu Evropu kako bi pomogla kontinentu da se obnovi i oporavi nakon Drugog svjetskog rata.

Ekonomski fakultet u Kijevu procijenio je dosadašnju štetu na zgradama i infrastrukturi na gotovo 104 milijarde dolara.

Procjenjuje se da je oštećeno, uništeno ili zaplijenjeno najmanje 45 miliona kvadratnih metara stambenog prostora, 256 kompanija, 656 medicinskih ustanova i 1177 obrazovnih ustanova, dok je ukrajinska ekonomija već pretrpjela gubitke u iznosu do 600 milijardi dolara.

Iako nije donatorska konferencija, očekuje se da će određeni broj učesnika dati nova obećanja i predložiti okvire za osiguranje dodatnih sredstava.

Evropska investicijska banka će predložiti osnivanje nove fondacije za Ukrajinu, koja bi s ulaganjima iz zemalja EU i izvan EU mogla na kraju narasti na 100 milijardi eura, prema izvorima upoznatim s nacrtom planova.

Prijedlog o planu obnove Ukrajine, koji bi trebao biti objavljen u ponedjeljak poslijepodne, ima za cilj stvoriti platformu koja može generirati ulaganja u obnovu, ali i prema ciljevima Ukrajine za pristupanje EU.