Očekuje se da će broj stanovnika Njemačke porasti u historijskim razmjerima u nadolazećim godinama. U Njemačkoj bi 2030. moglo živjeti gotovo 86 miliona ljudi, pet miliona više nego 2011. To je "historijski porast broja stanovnika", pišu ekonomisti Deutsche Bank Researcha u svom mjesečnom izvještaju za avgust.

Snažan rast ima "značajne ekonomske posljedice". Ekonomski, imigracija bi trebala imati dugoročne prednosti za Njemačku. Za klimu i okoliš, međutim, bilansa je negativna. 

Nagli porast imigracije

Ove godine ruski napad na Ukrajinu dovodi do naglog porasta imigracije. Deutsche Bank očekuje da će 1,3 miliona ljudi samo iz Ukrajine potražiti zaštitu u Njemačkoj. Tu su i izbjeglice iz Rusije, Bjelorusije, Gruzije i Moldavije. Zajedno s nepromijenjenom imigracijom iz drugih zemalja, Deutsche Bank ove godine očekuje neto imigraciju od 1,7 miliona ljudi u Njemačku. Za iduću godinu očekuje se brojka od 600.000. Broj stanovnika tako će porasti s 83,3 miliona 2021. na 85,4 miliona 2023. To bi značilo da bi val izbjeglica bio znatno veći nego 2015. Vjerojatno će ga nadmašiti tek doseljavanje nakon Drugog svjetskog rata, smatraju ekonomisti.

Stručnjaci banke očekuju da će neto imigracija ostati na razini od preko 300.000 ljudi godišnje nakon 2023.

– Vjerujemo da je smanjenje na samo 200.000 ili 200.000 ljudi godišnje, što se pretpostavlja u mnogim studijama, pogrešno. Time će se broj stanovnika u Njemačkoj do 2030. popeti na gotovo 86 milijuna, smatraju stručnjaci.

Iako postoje dobre strane, postoje i rizici i kratkoročna finansijska opterećenja. S negativne strane, porast broja stanovnika produljuje nedostatak stambenog prostora, kratkoročno opterećuje nacionalne budžete i otežava ispunjavanje ciljeva zaštite klime. To se ne odnosi samo na samu Njemačku.

Globalne emisije CO2 i globalna potrošnja resursa također imaju tendenciju povećanja, posebno kada se ljudi sele iz zemalja sa znatno nižim životnim standardom i posljedično manjim utjecajem na klimu i okoliš po glavi stanovnika.

Pozitivni aspekti

S pozitivne strane, potaknuli bi se potrošnja i ekonomski rast, ublažio bi se nedostatak radne snage i kvalificirane radne snage, a ublažio bi se i negativan utjecaj društva koje stari. Dugoročno gledano, snažan priljev trebao bi pogodovati i javnim finansijama ako na tržište rada uđu dobro obučeni studenti i diplomirani studenti. Sveukupno gledano, pozitivni aspekti vjerovatno će nadmašiti negativne u srednjem roku, zaključuju ekonomisti.

Autori u najnovijim brojkama vide jasne dokaze o povezanosti ekonomskog razvoja i migracija. Na primjer, unutarnja migracija unutar EU značajno se smanjila u posljednje vrijeme.

Glavni razlog za kočnice ovdje je poboljšano tržište rada u južnoj i istočnoj Europi posvuda. U EU je stopa nezaposlenosti dosegla najnižu razinu u historiji od 6,1 posto. Unatoč brojnim trenutnim krizama, Evropa teži punoj zaposlenosti, pišu ekonomisti. Konkretno, mnoge zemlje južne i istočne Evrope trenutno ljudima nude mnogo bolje mogućnosti na tržištu rada, a time i manje poticaja za napuštanje domovine. To se odnosi na Portugal ili Italiju, ali i na Sloveniju i Hrvatsku te posebno na Bugarsku i Rumuniju.

S druge strane, imigracija iz zemalja koje nisu članice EU i neeuropskih zemalja i dalje raste. Deutsche Bank očekuje da će ukrajinski rat i njegove posljedice povezane s krizom povećati dinamiku imigracije izvan Ukrajine, posebice izvan EU-a, piše Fenix magazin.