Lideri Azerbejdžana i Armenije složili su se da ubrzaju aktivnosti na mirovnom sporazumu, objavio je u srijedu predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) nakon pregovora u Briselu.
Mišel je u Briselu ugostio predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i armenskog premijera Nikolu Pašinjana u okviru diplomatske inicijative EU-a za uspostavljanje mira na Južnom Kavkazu i normalizaciju odnosa između dvije države.
U saopćenju objavljenom nakon pregovora, Mišel je izrazio zahvalnost obojici lidera na otvorenoj i produktivnoj razmjeni ideja te kazao da je "poduzeto dosta koraka kako bi dodatno napredovali sporazumi postignuti tokom našeg posljednjeg sastanka" u aprilu.
Naglasio je također da je važno pripremiti javno mnijenje s obje strane za dugoročni održivi mir, te uvjerio obje države da je EU spreman povećati podršku za postizanje tog cilja.
Kako je kazao Mišel, lideri su se složili da pojačaju suštinske aktivnosti na unapređenju mirovnog sporazuma koji reguliše međudržavne odnose.
Dodao je da se očekuje da će se azerbejdžanske i armenske diplomate sastati u roku od mjesec dana radi izrade teksta sporazuma.
Razmotrili su granična pitanja i složili se da održe sljedeći sastanak graničnog odbora u novembru u Briselu nakon što je to tijelo održalo sastanak ranije ove sedmice u Moskvi, ruskoj prijestolnici.
Čelnici su razgovarali i o humanitarnim pitanjima, uključujući oslobađanje zatvorenika i sudbinu nestalih, kao i o opcijama za ponovno pokretanje transportnih veza između dvije države.
Mišel, Pašinjan i Alijev bi trebali da nastave razgovore u Briselu u novembru.
Mišel, koji predsjedava sastancima lidera EU-a i predstavlja evropski blok u međunarodnim pitanjima, uložio je značajne diplomatske napore za pomirenje između Armenije i Azerbejdžana nakon sukoba dvije države u jesen 2020. godine.
Nakon Drugog rata u Karabahu, u skladu sa trojnom deklaracijom potpisanom između Azerbejdžana, Armenije i Rusije 10. novembra 2020. godine, privremena kontrola u Lačinu i selima Zabuh i Sus data je ruskim snagama. Ruske snage i armensko stanovništvo su napustili taj takozvani “Lačinski koridor“ i taj region je prešao pod kontrolu Azerbejdžana.
Odnosi između bivših sovjetskih republika Armenije i Azerbejdžana su pod tenzijama od 1991. godine kad je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, teritoriju koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, kao i sedam susjednih regija.
Posljednji sukobi dogodili su se u septembru 2020. godine, kad je Azerbejdžan oslobodio nekoliko gradova i oko 300 naseljenih mjesta i sela koji su bili okupirani od Armenije skoro tri decenije.
Nakon što je sporazumom uz posredovanje Rusije okončan rat između Armenije i Azerbejdžana 2020. godine, tri zemlje su se složile da razvijaju ekonomske veze i infrastrukturu za dobrobit cijelog regiona.
