Manifestacija će trajati od 4. do 8. jula

MOSTAR

Hrvatski pjesnici iz cijelog svijeta dolaze u Hercegovinu

Autor: Fena/R.G.
02.07.2018 13:50
A
A
A

Mostar i Hercegovina ugostit će pjesnike hrvatskog porijekla na osamnaestim po redu susretima Hrvatske izvandomovinke lirike, koji će se održati od 4. do 8. jula.

Pjesnici, ujedno i članovi značajnih hrvatskih zajednica širom svijeta, koji dolaze s raznih kontinenata, povezat će se s Društvom hrvatskih književnika Herceg-Bosne i ogrankom Matice hrvatske u Čitluku, kao i Simfonijskim orkestrom Mostar.

Tokom trajanja manifestacije planirane su dvije pjesničke večeri, 5. jula u Mostaru, u Galeriji kraljice Katarine Kosače, s početkom u 20 sati, te dan kasnije u Majčinom selu u Međugorju, s početkom u 20.15 sati (nakon večernje mise), najavili su organizatori.

Planirane su i posjete Međugorju, Čapljini, Mostaru, Ljubuškom, Širokom Brijegu, Rami i ostalim mjestima u Hercegovini, gdje će se u petodnevnom druženju gosti upoznati s kulturnom tradicijom i historijskim znamenitostima.

U programu sudjeluju 23 pjesnika, i to Željka Marija Čorak (Vankuver, Kanada), Ivan Gerić (Detroit, SAD), Nasja Bošković Mayer (Sejnt Luis, SAD), Ivanka Sabolić Rukavina (Kent, SAD), Mate Tafra (Lausane, Švicarska), Suzana Tkalčić (San Pedro, SAD), Ivan Župa (Beč, Austrija), Branka Grakalić (Vil, Švicarska), Nadica La Rosa (Farum, Danska), Ivanka Madunić Kuzmanović (Grindale, SAD), Anica Markov (Karakas, Venecuela), Pero Rotim (Insbruk, Austrija), Ana Petrović (Beč, Austrija), Florijan Bebić (Beč, Austrija), Enđi Luburić (Angie, Australija), te pjesnici iz DHK HB: Ivan Sivrić, Miljenko Stojić Mića, Joso Živković Soja, Grgo Mikulić, Marina Kljajo Radić, Ivan Vrljić, Marela Jerkić Jakovljević, Antun Lučić, Ivan Baković i Anita Martinac.

Susreti Hrvatske izvandomovinke lirike krenuli su 2000. godine, kada su se prvi put okupili pjesnici u Njujorku u želji da povežu kako hrvatske zajednice diljem Amerike i Kanade tako i pojedince koji njeguju hrvatski jezik.

Pozitivna energija prenosi se i na nova odredišta, gradove u kojima još žive aktivne hrvatske zajednice i umjetničke skupine, te okuplja nove članove iz SAD, Kanade, Evrope, Južne Amerike, Australije, pa čak i Južne Afrike.

Pjesnici najčešće pišu o tipično iseljeničkim temama – čežnji za rodnom kućom, nevinošću djetinjstva, boli rastanka, ali i o onim općeljudskim – smislu života, ljubavi, prolaznosti i vjeri.