Alen Sabljić

IZBORI 2018. Na teritoriju Čapljine nije registrirana nijedna firma u vlasništvu povratnika Bošnjaka

Sabljić: Situacija na Dubravskoj visoravni sve teža, ljudi odlaze, a promjene se ne naziru

Ljudi masovno odlaze s prostora Dubravske visoravni jer ovdje ne vide perspektivu za život, dodaje kandidat SBB-a za Skupštinu HNK

Avaz.ba
02.10.2018 10:50
A
A
A

Prostor između Mostara, Stoca i Čapljine, poznatiji kao Dubravska visoravan, nekada je bio daleko poznat kao bogat poljoprivredni kraj. Danas ovaj kraj ljudi masovno napuštaju tražeći bolje sutra za sebe i svoju porodicu.

Život u cijeloj Bosni i Hercegovini je težak, teži nego ikada ranije, sudeći prema riječima Alena Sabljića. Sabljić je član Stranke za bolju budućnost (SBB) i kandidat je za Skupštinu HNK na općim izborima 2018. godine. 

- Na teritoriju općine Čapljina nije registrirana nijedna privatna firma u vlasništvu povratnika Bošnjaka, a u općinskim institucijama radi samo nekoliko njih koji su po nacionalnoj pripadnosti Bošnjaci - kaže Sabljić te dodaje da na prostoru Dubravske visoravni uspijevaju mnoge voćarske i povrtlarske kulture, ali, nažalost, nema strategije razvoja poljoprivrede i plasiranja poljoprivrednih proizvoda.

Inače, Sabljić je diplomirani inžinjer agronomije, a u svom izbornom programu najavljuje da će se kao zastupnik u Skupštini HNK zalagati za pokretanje ministarstva poljoprivrede jer tako će, smatra on, tržište poljoprivrednih proizvoda staviti pod kontrolu i poljoprivrednici ovog kraja će moći ugodnije živjeti od plodova svoga rada.

- Mišljenja sam da ovdje treba instalirati tehnološko proizvodna postrojenja, koja bi prerađivala i sušila voće i povrće koje ostane kao višak na čapljinskoj pijaci. Proizvodili bi se likeri, sokovi, džemovi i tako dalje, a svi naši domaći proizvodi mogu biti konkurentni na domaćem i stranom tržištu, ali mi nemamo poslovnu inicijativu - odlučan je on.

Ljudi masovno odlaze s prostora Dubravske visoravni jer ovdje ne vide perspektivu za život, sela ostaju pusta, a ljudi odlaze u veće gradove ili pak zemlje zapadne Evrope u potrazi za poslom. Najbolji pokazatelj alarmantnosti stanja je taj da je na ovom prostoru u proteklom periodu upisano samo 26 djece, zaključio je Sabljić.