S puno truda i ljubavi porodica Bahtanović iz sela Golubovići kod Rogatice podigla je i širi jednu od najljepših plantaža malina u BiH. Skromne dvije i po tone kvalitetne polke rezultat je prve sezone u novom poslu kojem su se posvetili. Ove godine očekuju da će s pet dunuma imati oko sedam tona malina te se nadaju da će onda biti lakše.

Izvorska voda

Uporedo s radom na postojećim zasadima ovi vrijedni ljudi zasadili su na oko 3.000 kvadratnih metara površine i sortu vilamet te američku borovnicu, kopali su bunar i na dubini od osam metara pronašli izvorsku vodu, izgradili bazen kapaciteta 60.000 litara, sve sa željom da djedovina ne zarasta u korov i da se u državi koja ne daje mnogo izbora živi od vlastitog rada.

- Vidjeli smo da je poljoprivreda u ovoj zemlji jedini slobodan resurs kojim se čovjek može baviti i to me rukovodilo da se opredijelim. Kada smo slobodni, radimo svi i radimo sve. Najveći dio odradimo supruga Sadeta i ja, pomognu djeca kada mogu pored škole, ali kad počne berba, morat ćemo angažirati berače. Nadam se da dolazi period kad ćemo moći angažirati radnike koji će nas malo zamijeniti – kaže Izet Bahtanović.

Dodaje kako je uzgoj jagodičastog voća specifična grana poljoprivrede jer čovjek nikad ne može biti zadovoljan postojećim stanjem, pa se kaje i ako širi zasade, ali i ako ostane na istom. 
Sa željom da proširi plantažu, Bahtanović je aplicirao za pomoć Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe FBiH, ali i danas žali što je to učinio.

Jedna od najljepših plantaža malina u BiH

Loše sadnice

- Da sam ja proizveo sadnice, imao bih puno bolje maline, jer sam htio zapaliti sadni materijal kad je stigao. Bio je veoma lošeg kvaliteta, sadnice su bile polusuhe, a stigle su početkom ljeta. Imam i pismenu potvrdu mog savjetnika, profesora Maličevića, da su sadnice iz Federalnog ministarstva katastrofalne. Njih su dijelili narodu i utrošili 1,8 miliona maraka. Aplicirao sam i za obnovu kuće jer smo imali dvije kuće ovdje. Nisam se našao ni na listi, a kamoli da budem rangiran na neko mjesto. Dva puta sam išao u Ministarstvo i nikad nisam dobio odgovor zašto me nema na spisku – kaže vrijedni poljoprivrednik, koji je nekada obavljao i dužnost ministra u BPK Goražde, potom radio u privredi, a onda sve napustio i odlučio da u rodnom selu krene ispočetka.

Stalno se mora raditi 

- Posebno kod uzgoja malina čovjek mora biti konstantno prisutan. Nije dovoljno kao kod drugih kultura, poput krompira, zasaditi i čekati neku drugu radnju. Svakodnevno se mora raditi oko malina. Neki moji prijatelji, koji su od mene kupili sadni materijal, to su malo drugačije shvatili. Zasadili i čekali da raste, ali više će korov rasti nego same maline – pojašnjava Bahtanović.