U trebinjskom selu Volujac na oko hektar površine prije godinu porodica Skočajić zasadila je plantažu s više od 900 stabljika šipka. 

Prema riječima Ognjena Skočajića, sadnice su proizveli sami u svom rasadniku u Gomiljanima i nakon tri godine prenijeli na plantažu. 

 Velika površina

- Uzgoj šipka u našoj porodici ima dugu tradiciji. Uzgajali smo ga i prije, dok smo živjeli u Mostaru, ali ne na ovako velikoj površini. Ideja je potekla od moga strica Siniše. On je to ranije radio i ima iskustva. Od oko 900 sadnica, koliko ih je zasađeno na plantaži, pola je pitomi, a pola divlji šipak - pojašnjava Skočajić, koji je diplomirani ekonomista. 

Kaže da prvi rod očekuju ove godine, a na puni rod, koji bi trebao iznositi između 20 i 30 tona ploda, tek za dvije godine. 

- Cijelu tu priču pokušat ćemo da zaokružimo tako da to bude organska proizvodnja, da ne koristimo hemikalije, a da zemlju obrađujemo mehanički. Sve to ima perspektivu u Hercegovini. Pitomi šipak planiramo da prodajemo u sirovom stanju za direktnu upotrebu, dok bi divlji šipak mogao biti dobra sirovina za proizvodnju soka, koji je zdrav i vrlo tražen - ističe Skočajić.

Sadnice sami proizvode 

Naglašava da im predstoji još dosta ulaganja, jer prije svega moraju riješiti problem vodosnabdijevanja, ali i nabaviti neophodnu mehanizaciju. 

- Šipak je vrlo zahvalna voćka, jer oko njega nema previše posla. Jednostavno, zahtijeva određenu količinu vode u jednom periodu godine, orezivanje, nešto malo đubrenja i to je to. Najviše posla oko njega ima u rano proljeće i kada se bere - kaže Skočajić. 
 
Naglašava da se u svijetu šipak smatra jednom od najzdravijih voćki, jer su njegova ljekovita svojstva od velikog značaja za ljudski organizam, a ima i veliku primjenu u farmaceutskoj industriji. 

 Ljekovita ulja

- Od šipka se koristi sve, pa čak i kora u farmaceutskoj industriji, jer ima ljekovita svojstva. Mogu da se koriste i zrna nakon cijeđenja soka, a od njih se prave ljekovita ulja. Ipak, mi ćemo se na početku bazirati na prodaju sirovog šipka i proizvodnju soka, a tek kada ta priča zaživi, možemo da razmišljamo o daljnjim planovima - ističe Skočajić.

 Razvoj turizma

Uzgoj šipka u Hercegovini ima perspektivu, posebno u okviru proizvodnje organske hrane. Plantažni uzgoj i prerada otvaraju velike šanse i za razvoj ruralnog turizma.