SREBRENICA

Stari pomoćni objekti prkose zubu vremena

Iako su interesantni za turiste, o njima niko ne vodi brigu, a najviše ih je u Urisićima, Trubarima i Stajčićima

Služili su domaćinstvima za smještaj poljoprivrednog i drugog alata. S. Smajlović

S. SMAJLOVIĆ

7.1.2019

Tokom minulog rata u srebreničkim planinskim selima porušeni su svi stambeni i drugi objekti. Kuće su prvo opljačkane, s njih je skinut sav građevinski materijal koji se mogao odnijeti, potom zapaljene i minirane.  

Dvije etaže

Interesantno je da stari pomoćni objekti nisu taknuti. Ima ih i koji su preživjeli i dva rata i ostalo im je da prkose samo zubu vremena. Objekti su mahom izgrađeni od kamena i tvrdog drveta, kao što je hrast. Pravljeni su s dvije etaže. Prva etaža zidana je kamenom, a druga je isključivo bila drvena, kao i krovna konstrukcija.

Služili su domaćinstvima za smještaj poljoprivrednog i drugog alata, a mnogi su bili namijenjeni za čuvanje žitarica. Neki su u prizemlju imali ognjišta i služili su kao vanjska kuhinja. Svako imućnije domaćinstvo u selu imalo je jedan ili više pomoćnih objekata.

I dok su nekada pomoćni objekti itekako bili od koristi, danas su oni napušteni i urušavaju se. Niko o njima ne vodi brigu, pa ni vlasnici, koji pored njih danas imaju moderne lijepo uređene kuće.

Turistička atrakcija

Doduše, služe samo kao turistička atrakcija, koje obilaze strani turisti, slikaju se pored njih i ponesu uspomenu iz srebreničkih sela. Općina i Turistička zajednica nemaju evidenciju ovih objekata i nisu zainteresirani za održavanje ovog atraktivnog turističkog blaga.

Srebreničanin Irvin Mujičić osnovao je društvo “Ljubitelji prirode“ koje se bavi posjetama turista historijskim destinacijama. Namjerava stare seoske pomoćne objekte otkupiti i preurediti za prenoćišta.

 Obnovljen samo jedan objekt 

Starih pomoćnih objekata najviše je u selu Stajčići, u mjesnoj zajednici Toplica. Ima ih šest i niko ih ne održava. Prvi povratnik ovog sela Radenko Kovačević obnovio je svoj pomoćni objekt i tako ga sačuvao od zaborava. Nakon što ga je uredio, na njega je postavio konzerviran volovski drveni jaram i kola, kojima se nekada služio, a danas zemlju obrađuje poljoprivrednom mehanizacijom.

Šteta je, kaže, što su ovi objekti prepušteni zubu vremena, a mogu domaćinstvima biti od koristi.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.