Srebrenica raspolaže nizom atraktivnih, prirodnih turističkih potencijala, ali nijedan nije iskorišten na adekvatan način.

Banja Guber nije u funkciji, a neke turističke destinacije nemaju odgovarajuću infrastrukturu i druge za turiste, najosnovnije sadržaje. To su, prije svega, smještajni kapaciteti, kojih nema u gradu i turističkim destinacijama na općini.

Tranzitni turisti

Do pandemije koronavirusa Srebrenica je imala zavidnu posjetu, ali su to bili tranzitni turisti, koji su dolazili u Memorijalni centar Potočari i, nakon kraćeg zadržavanja u gradu, vraćali su se odakle su i došli.

Ni Turistička organizacija, ni lokalna zajednica nisu se potrudili da više od 100 hiljada posjetilaca Memorijalnog centra godišnje zadrže i pokažu im ovdašnje prirodne potencijale.   

I dok oni zaduženi za razvoj turizma malo posvećuju pažnje ovoj privrednoj grani, stvar u svoje ruke uzeli su mladi Srebreničani Jasmir Beganović, Mladen Lazarević i Irvin Mujičić, koji ulažu vlastita sredstva za razvoj turizma u ovoj općini.

Beganović kaže da nisu samo prirodne ljepote jedini mamac za turiste. Njima trebaju i ostali sadržaji, a prije svega, dobra infrastruktura, smještajni kapaciteti, dobri restorani, sportski tereni i kulturno-zabavni sadržaji, a toga u općini nema.

Obnovljen restoran

- Vlastitim sredstvima i pomoći prijatelja prošlog ljeta obnovio sam restoran koji je izgorio na početku turističke sezone, na obali jezera Perućac. Uz dobru hranu i usluge, turistima nudim vožnju čamcem i  smještaj u dva bungalova - govori Beganović.    

Mladen Lazarević kaže da je za proširenje ustupljenog objekta i drugu opremu uložio oko 20.000 maraka. Zadovoljan je posjetom gostiju, koji nakon obilaska izvora Crnog Gubera svrate, ručaju, popiju piće i na ovom lokalitetu čistog zraka, mirisa ljekovite vode i borove šume ostanu po nekoliko sati, a neki provedu i cijeli dan.

Kada se iz Italije vratio u Srebrenicu, Irvin Mujičić posvetio se seoskom turizmu. Pretprošle godine u srebrenička sela doveo je više od 1.000 turista iz evropskih zemalja, a najviše iz Italije. 

Kaže da njegovi turisti nisu zahtjevni i ne traže komfor. Borave u selima, hrane se kod mještana, pomažu im u poljoprivrednim i drugim radovima i od njih kupuju rukotvorine. Osim toga, imaju na raspolaganju ergelu Emina Bektića i obilazak svih ovdašnjih historijskih i prirodnih potencijala. To ga je nagnalo da u Lipovcu kod Srebrenice započne gradnju etno-sela.