Mnogi imperatori, banovi, kraljevi, sultani, sandžak-bezi, valije, veziri... prolazili su Sarajevom. Ali, niko ovdje nije ostavio veći trag nego Gazi Husrev-beg, za vrijeme čije je vladavine gradnja Sarajeva bila najintenzivnija. Rođen je 1480. godine u Grčkoj, otac mu je bio Ferhad iz Trebinja, a majka Seldžuka, kćerka sultana Bajazida II.
Napravio šeher
- Nije bio poznat samo po tome što je bio sin sultanije i unuk sultana. Dodatni ugled stekao je dokazujući se i u nauci i u vojsci. Zahvaljujući tome, postao je jedan od najpovjerljivijih saradnika sultana Sulejmana Veličanstvenog Zakonodavca, dok je Osmansko carstvo bilo na samom vrhuncu. Krasili su ga pobožnost, mudrost i pronicljivost. Titulu "Gazi" (vitez) dobio je nakon osvajanja Beograda i postao je sandžak-beg Bosne - govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva.
Garibija: Veliki ugled
No ova dolina ne pamti ga zbog velikih vojnih podviga nego zbog velikog doprinosa u podizanju grada. Nastavio je put Isa-bega Ishakovića te je Sarajevo od nekadašnje kasabe napravio šeherom.
- Bio je veliki graditelj i njegov vakuf brojao je čak 202 objekta. Najpoznatiji su Begova džamija, Kuršumli medresa, Gazijin vodovod, Imaret, Tekija, Biblioteka, Bezistan, Tašli-han... Među značajnim objektima koje je Gazi Husrev-beg podigao, a možda se i najmanje spominje, njegov je mekteb smješten u ćošku harema Begove džamije - napominje Garibija.
Veleljepno zdanje
Prema njegovim riječima, ovo zdanje nije od velike arhitektonske vrijednosti, ali je historijski veoma značajno, jer je mekteb u taj vakat bio isto što je danas osnovna škola.
- Služio je za učenje osnova nauke i vjere te za pravljenje prvih koraka ka višim nivoima obrazovanja. Kako je po redu gradio, tako je Gaziji mekteb bio prethodnica Medrese, Hanikaha i Biblioteke. Sve to pokazuje mudrost Gazi Husrev-bega i svijest da bez adekvatnog obrazovanja grad ne može krenuti naprijed - dodaje Garibija.
U prizemlju objekta otvorena knjižara
Današnji izgled mekteb je poprimio tokom posljednje obnove Begove džamije, prije agresije na BiH.
- U novije doba mekteb se koristio kao pomoćni objekt tokom renoviranja džamije, kada se ovdje obavljao namaz. Svojevremeno je služio i kao mjesto gdje su istaknuti bošnjački intelektualci iz redova Islamske zajednice držali predavanja. Danas prizemlje mekteba služi kao knjižara, a gornji sprat danas uglavnom služi kao prostor za pripremu imama za molitvu.
Turbe napravljeno u haremu džamije
Mekteb je samo desetak metara udaljen od turbeta Gazi Husrev-bega. Sarajlije njegov mezar rado posjećuju i upućuju molitve za njegovu dušu i njegovo dobro.
- Svakog dana 30 učača prouči mu hatmu, odnosno prouče cijeli Kur'an, a dobrobit tog učenja poklone Gaziji. Ovaj običaj traje još od uspostavljanja vakufa, a danas se obavlja upravo u mektebu - ističe Garibija.