U dobrim vremenima, kada nije bilo belaja i nesreća u gradu, Sarajlje su se trudile da život učine ugodnijim i ljepšim. Kontinentalna klima, nadmorska visina od 511 metara i specifično planinsko okruženje činili su da u Sarajevu zime budu izrazito hladne, a ljeta vrela.
Zeleni vir
Zbog toga su građani pribjegavali kupanju u Miljacki i njenim pritokama. U osmanlijsko vrijeme ova praksa se naročito raširila i djeca su učila plivati od malena, što je bila i preporuka poslanika Muhammeda, a. s.
- U davna vremena muškarci bi se okupljali na jalijama (obalama) Miljacke i kupali na njenim bentovima (branama) i mjestima gdje je voda bila dublja i pogodnija za plivanje i skakanje sa stijena. Tako su Sarajevu do danas ostala poznata kupališta Zeleni vir, Popovac, Kozija ćuprija, Krečana, Mali golubnjak, Veliki golubnjak, Oficirsko... - pojašnjava Garibija.
Sarajevo je bilo isprepleteno i mnogim vodovodima koje su podigli vakifi. Hladna voda s obližnjih brda i planina rashlađivala je Sarajlije. Kako nije mogla držati svoju temperaturu, građani su se dosjetili da u grad dovedu led i prodaju ga Sarajlijama koji nikada nisu bili ljubitelji velikih vrućina.
Poduhvat je bio moguć zahvaljujući posebnoj tehnici. Led se, naime, čak i ljeti mogao pronaći u dubokim vrtačama na Bjelašnici, nedaleko od sela Ledići, koje je po tome i dobilo ime.
Mračne magaze
- U noćnim satima trgovci bi s konjima i radnicima krenuli na Bjelašnicu. Led se cijepao sjekirama, a zatim zaštitio slamom kao prirodnim termoizolatorom. Karavane su ga spuštale u grad i prodavale bogatim Sarajlijama, ali i bozadžijama, koji su ga skladištili u mračnim magazama, opet umotane u debeo sloj slame. Tako su se stoljećima ranije komadi leda u Sarajevu služili uz himbere (sokove) – govori Garibija.
Vjetar bakijaš
- Vrela ljeta pravila su probleme građanima, ali je Božijom voljom dolinu od pamtivijeka do danas rashlađivao poseban vjetar. Dolazio je s istoka, formirao se na Romaniji i spuštao ka gradu, a Sarajlije su ga prozvale bakijaš, jer stalno propuhuje, a baki na arapskom znači “vječiti” - govori arhitekta Mufid Garibija.
Sarajevska lasta
Na svim ovim lokacijama momci su se oduvijek rado takmičili u skokovima. Tako je nastao skok na glavu, koji je prozvan “sarajevska lasta”. Bio je tehnički malo drugačiji, ali i opasniji od drugih skokova “lasta”.
