Sarajevska kotlina sigurno ne bi bila ovakva da Božijom voljom nisu po njoj razasuta mnoga vrela. S obronaka okolnih planina izvire više stotina vrela, koja se potocima spuštaju prema Miljacki. Prema predanjima, naša dolina imala je više od 1.300 vrela i izvora pitke vode.
Vještačka jezera
- Zahvaljujući tome, vakifi u Sarajevu podigli su 68 vodovoda. Toliku vodovodnu mrežu imalo je malo gradova u Evropi, a Evlija Čelebi zapisao je da se na nju naslanjalo 300 sebilja, vjerovatno misleći na sve javne česme – kaže Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
On ističe da su ondašnje Sarajlije, pored javnih česmi, u svojim kućama imale i bunare pa je u 17. stoljeću registrirano skoro 700 bunara. Pored čistih izvora i bunara, koristio se i veliki broj potoka.
- Voda je bila kristalno čista, toliko da je bila puna riba i rakova. Za vrijeme Austro-Ugarske, napravljena su prva sondažna bušenja na velikim dubinama. Tada su podno Trebevića napravljena dva bunara, dubine od 150 i 300 metara, iz kojih se crpila voda. Tokom svoje vladavine Austrija je napravila i modernu vodovodnu mrežu zahvaljujući čemu se i danas Sarajlije snabdijevaju vodom – pojašnjava Garibija.
Garibija: Osigurati vodu za narod
Prema njegovim riječima, jugoslavenske socijalističke vlasti napravile su novu ekspanziju Sarajeva. Grad se munjevito razvijao i imao je ogroman priliv stanovništva, a vlasti su znale da je za održiv razvoj ključna voda.
- Rješenje je bilo upravo u podzemnim vodama, kreirana je vodozaštitna zona, a Bačevo je postalo glavni izvor za snabdijevanje grada. Ove vlasti nisu stale na tome, jer su imale plan da uduplaju postojeći broj stanovnika, a za njih je prvenstveno trebalo osigurati vodu.
Projektom iz 1988. godine predviđeno je da se istočno od Sarajeva naprave vještačka jezera na Crnoj i Bijeloj rijeci, pritokama Željeznice, koje izviru ispod Jahorine, odakle će Sarajevo dobiti vodu dovoljnu za zadovoljavanje rastućih potreba stanovništva – ističe Garibija.
Stalne redukcije
Agresija je, međutim, zaustavila sve ove planove, a mreža je, zbog rata i nebrige, dovedena u kritično stanje. Kako projekt Crne i Bijele rijeke nikada nije realiziran, naš grad trpi velike redukcije vode.
Kako i ne bi kada se u sekundi iz Bačeva iscrpe najmanje 2 kubna metra. To znači da bi voda ispumpana iz ovog rezervoara u toku jednog mjeseca mogla ispuniti 1.890 olimpijskih bazena. Zbog ovakvog preopterećenja Bačeva, dugoročno su upitni podzemni resursi i snabdijevanje grada pitkom vodom.
