Nekad je bilo 68 zasebnih vodovoda, dugih 55 kilometara

STARO SARAJEVO Kako je tekla gradnja vodovodne mreže

Nekad je bilo 68 zasebnih vodovoda, dugih 55 kilometara

Mada izgleda da ova dolina ima vode s obzirom na Miljacku i njene pritoke, i nije sve baš tako jednostavno. Posebno u vrijeme kao što je danas, kada broj stanovnika u Sarajevu nekontrolirano raste.  

- Problem vode zatekao je i osmanske vlasti pa su upravo oni gradili vodovode, a da bi napojili istočnu stranu Vratnika i Kovača, sproveden je niz njih i rukavac Mošćanice. Taj vodovod uvakufio je bosanski valija Skenderpašić, čija je vladavina trajala od 1478. do 1494. godine. Baš u tom vaktu, Mošćanica je sprovedena preko Vratnika, kroz Mline do Patki, gdje se ulijevala u Ramića Banju - govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Jak izvor 

Lijepo je reći da je voda uzeta na pola puta do Vrela Mošćanice, tačnije negdje u blizini današnje Osnovne škole “Vrhbosna” u Faletićima. Do odlaska Osmanlija s ovih prostora, bilo je 68 zasebnih vodovoda, ukupne dužine od 55 kilometara. Vodovodi su napajali česme, hanove, hamame i kuće.

Nedostatak vode po mahalama i u samim stambenim jedinicama potaknuo je austrijsku carevinu da u Sarajevu izgradi moderan vodovod te da se stanovništvo mahom napaja vodom i u vlastitim kućama, a ne samo na česmama.

Za taj projekt trebao je jak izvor, a najjači izvor tog vakta bilo je Vrelo Mošćanice. Ono je od Baščaršije udaljeno sedam kilometara, a voda se mogla spustiti u grad gravitacijom, jer je razlika u nadmorskoj visini vrela i čaršije, otprilike, 500 metara.

- Kapacitet Mošćanice je više od 50 litara u sekundi, a višak vode i dalje je tekao i održavao i tok rijeke prema Darivi i rukavac preko Vratnika, naravno s umanjenim vodostajem - pojašnjava Garibija.

Ne bi to izgledalo ništa čudno da nije iznenađujuće kako su tadašnje vlasti u rekordno kratkom vremenu sav taj vodovod uspjele izgraditi. Vodovod Mošćanica započet je u martu 1890., a završen u oktobru iste godine. Nije to bio običan vodovod.

U tom periodu napravljen je i glavni rezervoar, gdje Mošćanica izvire iz jedne pećine. Upravo taj rezervoar, koji ima blago zavijen tunel, dug više od 50 metara, prokopan je, a onda obložen tesanim krečnjakom po svodovima i stazom do vrela u tunelu, kao i malim koritom. Ta impozantna građevina, oblikovana u tesanom kamenu, jedinstvena je prilika u našem gradu i samo su je rijetki vidjeli. Toliko se vodilo računa da su na jednom mjestu Austro-Ugari napravili rupu u stropu tunela i prirodnom svjetlošću obasjali dva slapa Mošćanice kako bi dispečeri mogli klapnom, prema potrebi, preusmjeravati Mošćanicu prema rezervoaru, odnosno prema potoku.

Lokalitet Vrela Mošćanice i njegovu ljepotu stare Sarajlije su još u doba Osmanlija koristile kao izletište. Mnogo je manje od Vrela Bosne, ali po ljepoti nije bilo razlike.

 Kameni rezervoari 

- Upravo se oko Mošćanice i njenog vrela napravilo selo Faletići, odnosno "hvale vrijedno" ili "pohvalno". U kratkom razdoblju polugodišnje gradnje vodovoda Mošćanica Austro-Ugari su napravili i kamene rezervoare, lijepo uklopljene u prostor. Najveći među njima bio je na Jekovcu i imao je zapreminu od 1.100 kubnih metara. Iz tih rezervoara koristila se voda i za piće i za čišćenje i za održavanje kanalizacione mreže - navodi Garibija.

Gradnja vodovodne mreže i taj veliki projekt koji do danas traje, započeta je od Fabrike duhana prema Starom Gradu, a tako isto i od Mošćanice prema Starom Gradu, odnosno gradnja mreža lijevom i desnom obalom Miljacke. Onda se sistem sastavio i voda je potekla. Tadašnja Mošćanica s ostalim manjim izvorima napajala je naš grad i to sve putem gravitacije. Poređenja radi, Sarajevo danas napaja vodovod tek 10 posto putem ovih vrela i gravitacije, a 90 posto putem pumpi.

Nemoguć poduhvat 

- Zabilježeno je da je vodovodna mreža u Sarajevu po odlasku Austro-Ugara s ovih prostora bila duga 97 kilometara, a u samom projektu Mošćanica i u tih osam mjeseci umreženo je skoro 45 kilometara. Ovaj poduhvat je rađen kad nije bilo mašina. Gledavši s današnje tačke, to je nemoguće uraditi. Eto, takvi su bili naši preci i zaljubljenici u Sarajevo - naglašava Garibija.

Preuzmite aplikacije Dnevnog avaza za Android i iOS.

Povezano
NA VRH