Nastanak rupe u Velikom parku mora se rasvijetliti kako ne bi došlo do daljnjeg propadanja i kako ne bi bili ugroženi ljudi koji tamo žive. Kazao je to za „Avaz“ Zlatko Langof, stručnjak za geologiju i nekadašnji profesor Građevinskog fakulteta. On je i član tima koji je formirala Općina Centar za praćenje i koordinaciju mjera i aktivnosti na sanaciji proloma zemljišta.
Zemljani materijal
Langof je istakao da je za njega kao i njegove kolege rupa zagonetna te da će raditi na rasvjetljavanju ovog slučaja.
- Ova jama u Velikom parku je malo zagonetna jer ta brdska masa nije krečnjak. Više je zemljani materijal. Teško je ovdje odgonetnuti šta je uzrok. Ali napravili smo program istraživanja. Ovo se mora razjasniti – rekao je Langof.
Kazao je da su mogući uzrok nastanka otvora zgrade u blizini jer su se, kako navodi, prilikom gradnje pravili veliki zasjeci u padini te su urađeni i potporni zidovi.
- U to doba kopano je bez većih osiguranja. Moguće je da je tokom kopanja došlo do poremećaja i da nije sve zatvoreno pa da je ostao neki prostor – rekao je Langof.
Također, jedan od mogućih uzroka su, prema riječima Langofa, i podzemne garaže koje su pravljene u sklopu BBI centra.
Prazan prostor
- Puno se tu kopalo i radilo. Možda se otvorio neki vodotok zbog kojeg se stvaraju jame, prazni prostori – dodao je Langof.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, navodi on, na mjestu spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva građeno je sklonište te je upitno je li ispod njega bilo tunela koji vode prema Velikom parku.
Krateri na Ciglanama, Vratniku i u Hadžićima
Langof je kazao da je sličnih pojava bilo davno u naselju Ciglane te da su posljedica tog kratera bili podzemni tuneli, odnosno skloništa koja nisu bila zaštićena betonom.
Drugi takav slučaj desio se prije rata na Vratniku između malih kuća u jednoj avliji. Otvor pukotine bio je pet metara, a dubina do šest. Langof nam je kazao da je tada rupa sanirana bez zatrpavanja. Slična rupa zabilježena je i u Hadžićima.
