STARO SARAJEVO Nepredvidiva kontinentalna klima bh. glavnog grada

Hotonj znači olujni oblaci koji liju kišu

Bilo je tako nezapamćenih poplava u kojima su se mostovi rušili i snježnih padavina tako velikih da su se od komšije do komšije tuneli kopali kroz snijeg

M. DAKIĆ
03.06.2019 06:49

Nekad tri mjeseca kapi kiše nije palo

Kontinentalna klima koja krasi naš grad, ujedno je i nepredvidiva kad su vremenske pojave u pitanju. Zna se sigurno da u Sarajevu nisu duga ljeta, a ostala godišnja doba variraju od godine do godine.

- Uvijek je Sarajlije najviše brinula zima zbog ogrjeva, a proljeće je bilo osnov za poljoprivredu pa su naši stari koristili lijepo vrijeme znajući da je promjenjivo, posebno u maju. Da bi se saznalo kakvo bi u budućnosti moglo biti vrijeme, naši preci nisu imali meteorološku prognozu nego su pratili vremenske promjene uz pomoć mladog Mjeseca - govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Nepisano pravilo 

Mijena Mjeseca bila je pokazatelj kakav bi naredni mjesec mogao biti, odnosno kakvo je vrijeme na dan i noć mijene, tako bi moglo biti do naredne mijene. To nepisano pravilo koristi se i danas, a posebno se prati na mijeni početka ramazana da bi se znalo kakvo nas vrijeme očekuje tokom ramazanskog posta. Tu su Sarajlije uvijek bile precizne, a obično je vrijeme zaista bivalo onakvo kakvo je na mijeni.

- Kroz historiju, padavine su se bilježile u našem gradu, u 18. stoljeću u Sarajevu je ove pojave zapisivao čuveni hroničar Mula-Mustafa Bašeskija. Ostavio nam je zapise u koje i danas možemo zaviriti i koristiti ih kao prozor sa pogledom na Sarajevo od prije nekoliko stoljeća. U njegovom vaktu bilo je tako nezapamćenih poplava u kojima su se mostovi rušili i snježnih padavina tako velikih da su se od komšije do komšije tuneli kopali kroz snijeg. Često Bašeskija spominje padavine, a među njima i teško proljeće 1770. godine, koje je ostalo zabilježeno zbog obilnih majskih kiša i snjegova pa je vojska zabranila izvoz stoke da ne bi nastupila glad u gradu - navodi Garibija.

Kao da se te godine sva kiša ispadala, Bašeskija je zabilježio kako je samo dvije godine poslije nastupila takva suša da čak tri mjeseca kapi kiše nije palo u cijeloj Bosni. Ostao nam je i podatak da su u Ljubinju i Stocu građani nabavljali vodu pješačeći čak i po 10 sati, takva je to nestašica bila.

 Ljetni periodi

- Kako padavine mogu oblikovati život, govori i podatak da u Sarajevu postoje čak i dijelovi grada koji nose ime po padavinama. Hotonj je jedan od tih dijelova grada, a posebno je to važno u ljetnim periodima, kad pljuskovi rashlađuju dolinu. Riječ Hotonj nosi porijeklo od arapske riječi “hutun”, što znači “olujni oblaci koji liju kišu”. Naime, oblaci se nakupe na tom dijelu pa se u Sarajevu znaju pojaviti iznenadni pljuskovi koje vjetar nanese s Hotonja ka dolini - pojašnjava Garibija.

Veliki utjecaj ima Bjelašnica

Veliki utjecaj na klimu ima i Bjelašnica. Poznato nam je da se na vrhovima ove planine sudara sredozemna i kontinentalna klima pa blizina ove planine formira i klimu naše kotline. Nije nimalo slučajno što su Austro-Ugari baš tu, na vrhu Bjelašnice, napravili meteorološki opservatorij visokog ranga, čija su osmatranja od internacionalne vrijednosti.

Prvi naučni rad

Zabilježeno je da je prvi naučni rad o klimi u Bosni i Hercegovini, a i o Sarajevu, napisao dr. J. Mašeles. A kako i ne bi kad su ove vrleti bosanske i sarajevske interesantne po svemu, pa i po svojim vremenskim pojavama.

Tagovi

Sarajevo Hotonj

Komentari

NA VRH