STARO SARAJEVO

Rustem se oženio kćerkom Sulejmana i Hurem

Čak 7.000 godina stara butmirska kultura

Pogled na Ilidžu s Butmira. Arhiva

M. DAKIĆ

22.9.2019

Dolina u kojoj niče Sarajevo još od neolita je bila naseljena. Ta naseoba nalazila se nedaleko od današnje Ilidže, u naselju Butmir. Čak 7.000 godina stara butmirska kultura predstavlja historiju Sarajeva i nezamislivo je govoriti o našoj dolini, a ne spomenuti ostatke i artefakte na ovoj zaštićenoj lokaciji, počinje priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.


Stari Rimljani

Tu se nalaze i čuveni termalni izvori, pa ne čudi da je ovaj prostor hiljadama godina privlačio ljude, od butmirske kulture, preko Starih Rimljana, sve do danas. Stare Sarajlije baš su zbog toga imale svoju zemlju i ljetnikovce na ovom prostoru, što se smatralo posebnim luksuzom.

- U 16. stoljeću Butmir i zvanično postaje sarajevska mahala, a ta je priča posebno interesantna. Kako i ne bi bila kada je ovaj prostor izrodio i velikog osmanskog vezira. Naime, u porodici Okupović rođen je Rustem, u Butmiru je rastao i bio veoma inteligentan i vrijedan. Njegova sretna zvijezda odvela ga je u Carigrad, gdje je, zahvaljujući svojim vještinama, postao konjušar sultanu Sulejmanu Veličanstvenom ili Zakonodavcu, kako su ga zvali.


Postao mahala

Nadaren i sposoban, brzo je napredovao na dvoru i došao do mjesta velikog vezira, što je u Osmanskom carstvu bilo druga najviša pozicija nakon sultana. Oženio se sultanijom Mihrimah, kćerkom sultana Sulejmana i sultanije Hurem - navodi Garibija. 

Da nije zaboravio rodni kraj, pokazuju i hajrati koje je dao sagraditi.

Podigao je džamiju u Butmiru, zahvaljujući kojoj i postade mahala. Bio je i vakif čuvenog mosta na Ilidži preko Željeznice, koji je napravi od kamena s čak 15 lukova. Pored njega Rustem-paša je digao i veliki karavan-saraj s konjušnicama, pa cijela ova lokacija na potezu Butmira i Ilidže postaje prepoznatljiva u cijeloj BiH i šire. Na istom mjestu danas se nalazi novi most koji podsjeća na to davno vrijeme.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.