STARO SARAJEVO Kako se razvijala putna infrastruktura

Ulice asfaltirane i kada nije bilo automobila

Često su se kao prijevozno sredstvo koristili konji s arabama

M. Dakić / Avaz.ba

Stanovništvo pomaže u gradnji ceste ispod Višegradske kapije

Foto: Avaz


Prošlo je više od pola milenija otkako je nastalo naše Sarajevo, koje ima sačuvane objekte, a i mahale koje podsjećaju na taj vakat, ističe sarajevski arhitekta i poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija. Za tako dug period možemo kazati da je njegovo lagano i neprimjetno širenje imalo utjecaja na to da grad sačuva i svoju dušu. Poznato je da su, kako se gradovi razvijaju i stanovništvo raste, tako i potrebe za infrastrukturom veće i zahtjevnije.

Carev put

- Na lijevoj obali Miljacke u doba Osmanlija išao je i Carev put, odnosno cesta koja se nadovezivala na Rimski put. Nastajali su sporedni putevi pa tako i sokaci, a kasnije i ulice, gdje su, pored pješaka, često kao prijevozno sredstvo bili konji s arabama. Baš te arabe, koje su konji vukli na točkovima, bile su preteča budućeg saobraćaja u Sarajevu - govori Garibija. 

Kako bi grad zadovoljio svoj urbani razvoj, koji se desio u doba Austro-Ugara, morali su se rušiti i kuće i kvartovi. Na taj način su nastale današnje poznate ulice koje su Austro-Ugari, zajedno s gradnjom novih zgrada, formirale izgled današnjeg Sarajeva. Baš te ceste, čija podloga postaje granitna kocka, zajedno s kaldrmisanim sokacima, kao i lijepim zgradama i bosanskim kućama, postali su obilježje našeg grada.

Interesantno je da su neke ulice asfaltirane čak i prije dolaska prvog automobila u Sarajevo. Znajući da će doći taj vakat automobilskog saobraćaja, sarajevski treći gradonačelnik Nezir ef. Škaljić asfaltirao je prvi potez oko sarajevske Katedrale, i to 1901. godine, a onda se polako asfalriraju i ulice koje se nadovezuju. Prošle su četiri godine dok se u Sarajevu pojavio i prvi automobil.

Manja gužva

Taj 1. juni bio je poznat po prvom automobilu, koji je za poštanske svrhe koristio vlasnik, kapetan Volf (Wolf). Ujedno je to bio i prvi automobil u Bosni i Hercegovini. 

Do odlaska Austro-Ugara, bilo je registrirano 80 automobila, a taj broj je s vremenom rastao. Ostalo je zapisano da je do 1933. godine u Sarajevu bilo 237 automobila. Po oslobođenju od fašizma, Sarajevo je postalo centar autoindustrije, a počele su da se proširuju i prave kako nove, tako i postojeće ceste, kako bi se gužva izbjegla.

Radne akcije

Zanimljivo je da su se u doba Austro-Ugara, a posebno u doba bivše socijalističke države, često organizirale radne akcije. Kada bi se izvodili ovakvi radovi, građanstvo bi iznosilo kafu i sokove, a i peksimete, i tako čašćavalo tu radnu snagu, a vrlo rado i uskakalo da se pomogne.

Stupska petlja

Srednja generacija pamti proširivanje i uređivanje saobraćajnica u Sarajevu uoči Olimpijskih igara. Začetnik modernih saobraćajnica bila je Stupska petlja, koja je napravljena 1970., a ubrzo potom Sarajevo je dobilo tranzitnu cestu kako bi se izbjegle gužve, a samim tim i zagađenje.

Više o temi Sarajevo

KOMENTAR DANA
Olimpijski grad
NA VRH

Komentari

Podijeli članak na