STARO SARAJEVO Nekada je poljoprivreda cvjetala

Na Mošćanici bilo više od 50 mlinova

Za uzgoj žita s velikim prinosima bitna je bila i rijeka Miljacka

M. Dakić / Avaz.ba

Dolina koju su zvali zlatni do

Foto: Avaz


Naš grad nikao je u kotlini koja je nekada bila poznata kao polje, a to je bio jedan od razloga što je naš grad dobio ime Sarajevo, što u prijevodu znači dvor u polju. Koliko je to polje ili ovasi bitno i danas se cijelo naselje zove Alipašino Polje, ističe Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i vrsni poznavalac historije grada.

Najveći mlin

- Kroz svoju historiju polje je bilo zasađeno žitom jer su se stanovnici bavili najviše poljoprivredom. Tako nije slučajno što su ovu dolinu prozvali zlatni do. Kada žito sazri, njegova boja je dominirala Sarajevom. Za poljoprivredu i uzgoj žita s velikim prinosima bitna je bila i rijeka Miljacka, koja je donosila mulj u poplavama pa bi plavila polje, a onda bi naši vrijedni preci to zasijavali. Žito se mljelo u vodenicama, kojih je bilo na sve strane pritoka Miljacke. Mlinovi su se nalazili na Nahorevskom potoku, Bistričkom, potoku Buka, dok ih je na Mošćanici bilo više od 50. Najveći mlin bio je na Miljacki, koji je napravi utemeljitelj grada Gazi Isa-beg. Iskoristio je vodu s brane na Bembaši, pa nije slučajno što se danas na Bembaši nalazi i ulica Nadmlini - navodi Garibija.

Veliko preduzeće

Dolaskom Austro-Ugara mlinovi su polako počeli nestajati. Upravo 1902. godine Austro-Ugari su formirali u Paromlinskoj ulici veliki mlin, jedan od najvećih u Austrijskom carstvu. Tako su usput formirali i veliko preduzeće, gdje kasnije niče današnja „Velepekara“ ili „Klas“. 

  • Garibija: Polje je bilo zasađeno žitom jer su se stanovnici bavili najviše poljoprivredom

    Garibija: Polje je bilo zasađeno žitom jer su se stanovnici bavili najviše poljoprivredom

    Foto: Avaz


To je bio slučaj i s jednim od rijetkih zidanih mlinova na rijeci Mošćanici na mjestu Prskalica. Jedna od glavnih radnji filma “Hanka” iz 1955. snimana je u tom mlinu. Scenarij je radio Isak Samokovlija, u produkciji nekadašnjeg “Bosna filma”.

Vlasti naredile da se sije

Nestalo je tog polja i mnogih mlinova, ali su Sarajlije poslije svih kriza ostale vjerne tome da se pšenica ipak mora sijati.  

Posebno je to bilo iza Drugog svjetskog rata. Sva domaćinstava koja su imala ljetnikovac bila su zasijana, a i livade oko Sarajeva. To su tadašnje vlasti i naredile i podržale.

Više o temi Staro Sarajevo

STARO SARAJEVO
Behka je pjevala, a Ljuca kucao saz
STARO SARAJEVO
Prije gradnje zatvoren Kevrin potok
NA VRH

Komentari

Podijeli članak na