STARO SARAJEVO

Zanimljivosti o temperaturama: Još nije oboren rekord od 40 stepeni iz 1946. godine

Mjerenje temperature počelo je dolaskom Austrougara krajem 19. stoljeća

Piše: Mufid Garibija

Sarajevo prije izgradnje Vijećnice

Foto: ARHIV


Ovog ljeta smo svjedoci velikih vrućina i slobodno možemo reći kako se i kod nas u Bosni, pa i u Sarajevu, polako osjete klimatske promjene koje su zadesile cijeli svijet.

Nekada se kod nas znalo za jesen i proljeće, a danas ta dva godišnja doba kao i da ne postoje, iako je u Sarajevu kontinentalna klima, nadmorska visina je nešto iznad 500 metara u samoj dolini.

Oštre zime

Kada govorimo o godišnjim dobima, lijepo je spomenuti i da je čuveni putopisac Evlija Čelebija, prolazeći kroz Sarajevo, u putopisu istakao da su u Sarajevu oštre zime, a ugodna ljeta. Danas ta ugodna ljeta kao da nestaju, za „Avaz“ govori arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

I u prošlosti su zabilježena izrazito vruća ljeta pa je tako Mula Mustafa Bašeskija u svom ljetopisu zapisao da je 1797. godine velika vrućina zadesila Sarajevo u avgustovskim i septembarskim danima te je zabilježena nevjerovatna suša, popraćena vrućinom, te on navodi: „Nestalo je zelenila po brdima i dolinama, a zemlja je suha za visinu čovječijeg stasa.“

Voće je dobro rodilo, ali se osušilo, usjeva nikako nije bilo, osim rane pšenice.

  • Mufid Garibija

    Mufid Garibija

    Foto: AVAZ


Kupovali led s Bjelašnice

Vode i izvori su presušili, a osamdesetogodišnjaci tog vakta su pričali da takvu sušu nisu zapamtili u svom životu. Možda je to ljeto bilo i najtoplije u historiji Sarajeva.

Mjerenje temperature počelo je dolaskom Austrougara na ove prostore krajem 19. stoljeća. Austrougarska carevina je postavila temelje meteorologije i mjerenja temperature. U Sarajevu će se 1902. godine napraviti namjenski objekt u svrhe meteorologije na Bjelavama, gdje se i danas nalazi, otkad počinje i kontinuirano mjerenje temperatura, bez prekida, sve do danas.

Kako je vrijeme prolazilo, tako su i ljetni dani imali svoje rekorde, a najtopliji dan u 20. stoljeću bio je 19. avgust 1946. godine, kada je zabilježeno 40 stepeni i taj rekord stoji do danas. Međutim, slabo se zna, osim uposlenika Meteorološkog zavoda, da je prošli mjesec, odnosno juni, u tri dana, od 22. do 24., oborio rekord topline u junu od početka mjerenja na Bjelavama. Zabilježena temperatura 24. juna bila je 38,3 stepena.

U doba Osmanskog carstva pa i dolaskom Austrougara Sarajlije su vrijeme provodile u prizemnim dijelovima kuća, a bogatije stanovništvo kupovalo je led koji se dovozio konjskim karavanima s Bjelašnice, tačnije iz blizine sela Ledići, kojim su hladili napitke i vodu. Led se dovlačio i čuvao u slami, što je u to vrijeme bio izuzetno dobro plaćen posao, navodi Garibija.

NA VRH

Podijeli članak na