SKUPŠTINA KS

Usvojeni programi rada socijalnih ustanova u KS

Broj korisnika zavisi najviše od rješenja nadležnih sudova, kao centra za izvršenje sankcije, a što se tiče djece za zbrinjavanje u stanju potrebe broj korisnika zavisi od rješenja koje nam daje Centar za socijalni rad, rekao je Kerla

Usvojeni programi rada socijalnih ustanova u KS. SCREENSHOT

Piše: S. S.

30.5.2022

Skupština Kantona Sarajevo je jednoglasno usvojila program rada i finansijski plan ustanove "Kantonalni centar za socijalni rad" za 2022. godinu.

Usvojeni su i programi rada i finansijski planovi sljedećih ustanova "Dom za djecu bez roditeljskog staranja", "Odgojni centar Kantona Sarajevo", "Gerontološki centar", "Porodično savjetovalište", "Terapijska zajednica - Kampus Kantona Sarajevo", "Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba".

Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Ivana Prvulović je rekla da su programi usklađeni sa zakonom i u skladu s Budžetom Kantona Sarajevo.

Hraniteljske porodice

Direktor Kantonalnog centra za socijalni rad Mahir Delić je rekao da je najveći akcenat na službu hraniteljstva, kao oblik stavljanja djeca u porodična okruženja. 

- Zaključno s junom ćemo imati oko 100 djece u hraniteljskim porodicama - rekao je Mahir Delić, direktor ove ustanove.

Direktor "Odgojnog centra Kantona Sarajevo" Midhat Kerla je također predstavio plan.

- Broj korisnika zavisi najviše od rješenja nadležnih sudova, kao centra za izvršenje sankcije, a što se tiče djece za zbrinjavanje u stanju potrebe broj korisnika zavisi od rješenja koje nam daje Centar za socijalni rad. Stacionarno se u toj službi može zbrinuti šestero djece, a 15 kroz program zbrinjavanju djece u pokretu - rekao je Kerla.

V.d. direktorica "Porodičnog savjetovališta" Aldijana Zagorac najavila je da ova ustanova planira u 2022. godini nastaviti provoditi kontinuirane poslove, odnosno aktivnosti univerzalne i selektivne prevencije. Pojasnila je da postoji 13 programa selektivne prevencije.

Pitanja Centru za socijalni rad je postavio zastupnik Dževad Poturak (SBB): 

- Ako prijavim da dijete prosi na ulici šta će te Vi poduzeti po tom pitanju? Kako postupate u slučaju vršnjačkog nasilja? Kako postupate kada maloljetnik od 16 godina počini tešku krađu? Šta se sve smatra nasiljem u porodici, kako je ono definisano i koje su Vaše nadležnosti po tom pitanju? Ako imamo očigledan primjer prosjačenja romske djece, šta Centar poduzima po ovom pitanju? Ko ima pravo tražiti jednokratnu pomoć od Centra? Ko procjenjuje kriterije za hranitelje, da li je to neki tim i ko je u tom timu?, upitao je Poturak.

Ne prate se promjene

Direktor Centra za socijalni rad Mahir Delić je pojasnio da postoji obuka sa stručnim licima da bi neko dobio status hranitelja.

Uputio je odgovore i zastupniku Poturku.

- Trenutno imamo akciju suzbijanja prosjačenja. Djecu šaljemo u slobodne hraniteljske porodice ili u ustanove, kao što je Dom Bjelave. Problem je malo veći, jer djeca dolaze organizirano i iz drugih kantona i mi nemamo nad tim nadležnosti. Potrebna je koordinacija, a ako nema zainteresiranosti to je teško. Što se tiče vršnjačkog nasilja tu reaguje policija, a mi bez saglasnosti roditelja ne možemo ništa - rekao je Delić.

Segmedina Srna-Bajramović (SDP) je rekla da se programi ponavljaju iz godine u godinu.

- Građani očekuju da se ministarstvo i Centar socijalni rad osim zakonski predviđenih poslova prati i promjene koje se dešavaju. Iz ovih programa nije vidljivo da prate te promjene. Ako nema kvalitetne evaluacije efekata ranije poduzetih aktivnosti kako je moguće planirati ozbiljnije promjene?, upitala je Srna-Bajramović. 

Za diskusiju se javio i Zvonko Marić (SBB).

- Ljudi koji rade u ovom resoru nisu adekvatno nagrađeni. Potrebno je i kreativnosti od menadžmenta i da se predlaže ministrici da bi se realizirao neki objekat. U ovom segmentu ne treba raditi neko ko ima želju da bude direktor, nego neko ko ima sklonosti, afinitete i želje da unaprijedi ovu oblast. Ako nemaju afiniteta ne trebaju ni zauzimati to mjesto - mišljenja je Marić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.