KANTON SARAJEVO

Rektor Rifat Škrijelj za "Avaz" o prvom upisnom roku: Ima odsjeka na fakultetima na koje se nije prijavio nijedan student

Mi zakon koji imamo sada na snazi u UNSA pravljen je kao da je Univerzitet institucija kazneno-popravnog doma, poručio je rektor

Rifat Škrijelj. AVAZ

Piše: A. Ovčina

16.7.2022

Prvi upisni rok studenata u novu akademsku godinu u Kantonu Sarajevo je završen. Kako je za portal „Avaza“ kazao rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj na prvom upisnom roku koji je završen prije nekoliko dana, na UNSA upisalo se nešto više od 3.400 studenata na svim nivoima. 

- To je malo više od 50 posto odobrene kvote što je u evropskom i regionalnom okviru zadovoljavajuće, jer se otprilike upiše više od 60 posto u prvom roku. To je zadovoljavajuća brojka. Međutim, to je mnogo manje nego što smo nekada upisivali, jer naša kvota koju nam Vlada odobrava i koju je ove godine odobrila je više od 6.000 studenta na prvom ciklusu studija, a mi smo ostvarili rezultat da je pravo upisa postiglo oko 3.400 studenata. Ono što je u svemu ohrabrujuće jeste da je negdje oko 2.900 maturanata koji su završili u Sarajevu ove godine. Taj broj nisam siguran da je precizan, ali je svakako manje od 3.000, ali više od 2.000 – kazao je Škrijelj.


Studenti iz regije

Dodao je da je na UNSA upisano više od 1.800 iz Kantona Sarajevo, a 900 maturanata se nije pojavilo na upisu na univerzitet, a moguće je da se pojedini nisu ni opredjelili da se dalje školuju na univerzitetima. Naglasio je da razliku od 2.400 su upisali iz drugih kantona u BiH i iz inostranstva, uključujući prvenstveno zemlje iz regije.

- Na upisu zemalja iz regije prijavilo nam se oko 80 studenata iz Srbije, 54 iz Crne Gore, 24 iz Hrvatske, dva studenta iz Sjeverne Makedonije i ima 9 studenata iz evropskih zemalja. Nisam zadovoljan brojem studenata koji su se prijavili ove godine, ali očekujem da će u drugom upisnom roku biti još studenata tako da mislim da će UNSA postići prosjek koji smo imali protekle 3-4 godine, a to je da smo upisali između 3.800 i 4.600, što je otprilike od odobrenog nivoa odnosno odobrene kvote između 65 i 66 procenata. S obzirom da imamo pad u regiji i na drugim univerzitetima, pa i u BiH mogu reći da smo relativno zadovoljni – kazao je on. 


Studijski programi

- Ono što nije dobro jeste da imamo studijskih programa na kojima se nije prijavio niti jedan student. Takav je slučaj i sa studijima perzijskog jezika na Filozofskom fakultetu, ruskog jezika. Nije se niko prijavio za sociologiju, etnologiju na Filozofskom fakultetu. Vrlo mali broj se prijavio za program bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, negdje ukupno oko 20-tak studenata. Nijedan student se nije prijavio na nastavnički smjer na biologiji na Prirodno-matematičkom fakultetu tako da se pojavljuju određeni zabrinjavajući procesi kad su u pitanju školovanje nekih profesija UNSA i morat ćemo kao Univerzitet i Kanton, naš osnivač da poduzmemo određene stimulativne mjere kako bismo neke studijske programe koji su važni, a niko se ne prijavljuje, održali radi potreba društva i radi Univerziteta kao institucije koja kao neka zanimanja treba školovati određeni broj kandidata – kazao je.

Naglasio je da je sada u toku druga faza upisa.

- Drugi upisni konkursni rok bit će od 29. avgusta do 9. septembra, a onda će nakon 9. septembra na onim fakultetima na kojima imaju prijemni ispiti, biti ispiti na drugom upisnom roku, bodovanje studenata, pravljene rang lista tako da do kraja septembra sve to trebamo završiti i od onda od 1. oktobra počinje nova akademska godina – kazao je Škrijelj.


Prijenos ECTS bodova

Prije par dana utvrđen je Prijedlog zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, a na pitanje kakav je njegov stav o tome, kazao je da je vrlo pozitivan.

- Obradovan sam kao rektor Univerziteta. Očekujem bolji zakon od zakona koji imamo na snazi. Ovaj zakon koji je sada otišao u skupštinsku proceduru u vidu Prijedloga, bio bih jako sretan ukoliko zastupnici u Skupštini KS prije godišnjih odmora donesu zakon kako bismo ostatak godine kao Univerzitet proveli u usklađivanju podzakonskih akata, pristupili izmjenama Statuta, serije pravilnika tako da bismo u idućoj akademskoj godini 2023/2024. kao Univerzitet startali sa novim zakonom o visokom obrazovanju, jer se ovaj koji se sada donosi ne može retroaktivno primjenjivati.

Da bi se njegova primjena uspostavila moraju se donijeti podzakonski akti, tako da je jako važno da se on izmjeni sada da ne uđemo u predizbornu kampanju kada se ozbiljne stvari odgađaju i znamo već kako se to događa, a ono što je sadržaj tog Zakona daleko je bolje za akademsku zajednicu u pogledu varaćanja otetih djelova autonomije i akademskih sloboda, u pogledu racionalizacije kaznenog poglavlja zakona, jer mi zakon koji imamo sada na snazi u UNSA pravljen je kao da je Univerzitet institucija kazneno-popravnog doma u kojoj se samo izriču kaznene mjere i to drakonske visoke kazne, koje nijedan univerzitet, pa ni UNSA ne može da izdrži, a to je nešto nije bilo normalno – rekao je rektor UNSA.


Bolji zakonski okvir

Dodao je da je to bio zakon kada inspekcija dođe uvijek imala razlog da piše kazne, ali je bio takav, tako da zakon koji je sada još bolje uređuje neke oblasti na univerzitetu, a ono što je najvažnije jeste da je ovo prvi Zakon koji će se odnositi na integrisani i reformisani Univerzitet.

- Mi smo od prvog jula 21. godine integrisani Univerzitet sa statusom jednog pravnog lica na kojem su organizacione jedinice bez statusa pravnog lica. Ovo je prvi put da se zvanično uokviri činjenično integrisano stanje koji je na trezoru i pravno, finansijski i akademski uredi kao jedan integrisani, moderni Univerzitet sa ozbiljnim reformskim procesima unutar sebe i mislim da ovaj Zakon daje tu mogućnost da je ovo jedan bolji okvir zakonski koji će i drugim univerzitetima i UNSA biti daleko bolji okvir nego je zakon iz 2017. godine – zaključio je Škrijelj.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.