U Jajcu će biti održano niz manifestacija posvećenih "Danu AVNOJ-a", u znak sjećanja na 29. i 30. novembar 1943. godine, kada je u tom gradu održano drugo zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, pored mnogo ostalih usvojenih tačaka, stvorena je poslijeratna Jugoslavija.

U organizaciji JU „Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a“ planiran je program podsjećanja na događaj iz novembra 1943. godine, partizanski pokret i pružanje otpora okupatoru u Drugom svjetskom ratu, borbi protiv fašizma, kao i sjećanje na lik i djelo Josipa Brozita Tita.

- Program obilježavanja ove manifestacije počinje u subotu kad je planirano organizirano polaganje cvijeća na Spomen-fontanu. Isti dan, u Muzeju bit će održana svečana akademija povodom 73 godine Drugog zasjedanja AVNOJ-a, te promocija knjige „Tito i mi – juče, danas, sutra“, gupe autora, rekla je Emsada Leko, direktorica JU „Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a“.

Dolazak u Jajce najavile su delegacije iz svih zemalja bivše Jugoslavije.

- Dani AVNOJ-a pobuđuju izuzetnu medijsku pažnju. Manifestaciji u prosjeku prisustvuje između 2.000 i 3000 posjetilaca koji dolaze iz mnogih bosanskohercegovačkih gradova, ali i iz mjesta izvan Bosne i Hercegovine, najviše iz Slovenije, Hrvatske i Crno Gore,  zaključila je Leko.

U zgradi održavanja Drugog zasjedanja AVNOJ-a danas se nalazi stalna muzejska postavka. Jedan je od najposjećenijih muzeja u Bosni i Hercegovini, sa godišnjom posjetom oko 20.000 posjetilaca.

Za petak, 29.novembra planirano je otvaranje izložbe „Anne Frank – Historija, Istorija, Povijest za danas“ s kojom će biti završeni „Dani AVNOJ-a 2016.“.

Jajce nije slučajno izabrano kao mjesto gdje će se održati Drugo zasjedanje AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije). U jesen 1943. ovaj je gradić u centralnoj Bosni bio jedan od rijetkih slobodnih teritorija u Evropi, a u njemu je tih mjeseci djelovao Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, kao i Centralni komitet KPJ.

Povoljnu klimu za sazivanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a dali su neki događaji na svjetskom planu: kapitulacija Italije, savezničko osvajanje afričkog kontinenta, te kontraofanzive Crvene armije na Istočnom frontu. Bilo je potrebna velika doza vizionarstva da se anticipira rasplet Drugog svjetskog rata, te 29. novembra 1943. stvore temelji nove Jugoslavije.

U 19.15 zasjedanje je započelo himnom Hej Slaveni, koju je izveo hor Pozorišne družine. Nakon ovoga skup je otvorio predsjednik AVNOJ-a Ivan Ribar, a uslijedio je Titov referat koji je trajao sat vremena. 

Najznačajnija odluka Drugog zasjedanja AVNOJ-a bila je uspostavljanje Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije – odnosno vlade nove države. Umjesto ministara, komitet je bio sačinjen od povjerenika, a na čelu je bio Josip Broz Tito.

Jedna od odluka odnosila se i na samog Tita – on je tada, na osnovu uspješnog rukovođenja vojnim operacijama protiv sila osovine, proglašen maršalom Jugoslavije.

Također, vijećnici AVNOJ-a bili su jednoglasni u odluci da se izbjegličkoj vladi i kralju Petru Karađorđeviću zabrani povratak u zemlju do završetka rata.

Zasjedanje je završeno u pet sati ujutro.