Skandalozno: Otkrivamo kako se nenamjenski dijeli novac iz TE Tuzla

Namjenska sredstva troše nenamjenski

E. Sk.

U nedavno usvojenom budžetu Grada Tuzla za 2017. godinu samo 210.000 KM od oko 5.5 miliona KM namjenskih sredstava, koja se dobivaju na osnovu Zakona o radu Termoelektrana, utrošit će se za toplifikaciju gradskih i prigradskih zona. Još 200.000 KM utrošit će se na planu energetske efikasnosti što je tek 8 odsto od oko 5.5 miliona KM, koliko će „Elektroprivreda BiH“ uplatiti ove godine u gradski proračun. 

postorsnja-1

potrosnja

Više novca od projekta toplifikacije, shodno usvojenom prijedlogu budžeta za 2017. godinu, dobit će Narodno pozorište Tuzla – 340.000 KM, odnosno javne ustanove ili preduzeća čiji je suosnivač Grad Tuzla mogu računati na ukupno 808.000 KM, dok će se razvoj poduzetništva iz namjenskih sredstava finansirati sa čak 1.450.000 KM.

- Iz drugih prihoda projekti toplifikacije finansirat će se sa dodatnih 800.000 KM, ali to je nedovoljno za grad koji ima ozbiljnih problema sa aero-zagađenjem. Amandmani opozicije nisu uvaženi, a sugerisali smo da se bar 70 odsto namjenskih sredstava od „Elektroprivrede BiH“ troši za toplifikaciju i energetisku efikasnost gradskih područja – kaže Sabahudin Imamović, predsjednik Kluba SDA u Gradskom vijeću Tuzla. 

Epizoda uzbune donedavno je u Tuzli bila na snazi. Hajka je uglavnom bila usmjerena na Termoelektranu Tuzla, ali ne treba zanemariti činjenicu da se u gradski budžet sliva novčane naknade u zavisnosti od proizvedenih megavatsata električne energije. Dakle, dobivaju se namjenska sredstva, koja se, očito, troše nenamjenski. 

- Ako bi narednih 10 godina trošili najmanje 70 odsto namjenskih sredstava na pravi način, postigli bi najbolje ekološke efekte. Neshvatljivo je da prigradske mjesne zajednice Bukinje ili Šićki Brod nemaju ni jedan individualni objekat spojen na sistem daljinskog zagrijavanja. Posrijedi je, sasvim sigurno, neravnomjerni razvoj grada – kaže Imamović. 

Zbog neusvajanja Statuta Grada Tuzla inicijative iz mjesnih zajednica su faktički umrtvljene. Zbog toga samo Služba za komunalne poslove godišnje potroši 20 miliona KM, a rad Savjeta mjesnih zajednica, koji su formirani spram izbornih rezultata, obesmišljen je i sveden na dopisivanja sa tom gradskom službom.

Dok se namjenska sredstva troše nenamjenski, ceh plaćaju građani, kojima se proteklog januara savjetovalo da kretanje svedu na minimum i da cijeli mjesec maltene provedu u svojim kućama.

NA VRH

Podijeli članak na