Od najvećeg stradanja maglajskih civila u godinama agresije navršilo se 26 godina.
Jedna granata ispaljena s agresorskih položaja na Ozrenu, na pumpi za vodu ispred solitera ubila je 15 civila, od kojih četvero djece. Teže je ili lakše ranjeno 16 osoba. Za ovaj zločin još niko nije odgovarao i pored svih nastojanja Udruženja civilnih žrtava rata Maglaj. Na obilježavanju 29. oktobra, Dana civilnih žrtava rata, ispred spomen-obilježja koje je podignuto na mjestu stradanja civila, okupili su se članovi Udruženja, građani, učenici osnovnih škola, djeca iz vrtića.
U godinama agresije na području maglajske općine smrtno je stradalo 210 civila, od kojih 57 djece mlađe od 18 godina, a ranjeno je skoro hiljadu civila. Skoro 500 šehida i poginulih boraca dalo je život za slobodu, a 550 ratnih vojnih invalida dijelove svog tijela. Maglaj je iz rata izašao kao treća općina po razrušenosti u našoj zemlji.
Udruženje civilnih žrtava rata obilježava 29. oktobar u znak trajnog sjećanja na sve one koji nisu više s nama, sa porukom da se ne zaboravi.
Senija Mujanović u februaru 1994. izgubila je muža Huseina, a njeni sinovi oca.
- Teško je, preteško. Nije još završeno ni procesuiranje za ratne zločine počinjene nad našim najmilijima. Nekad mi se čini da nemam više snage, ali istrajat ćemo da se krivci pronađu i kazne za počinjeni zločin - kaže Senija.
Prisutnima se obratio Nurudin Mulić, član Upravnog odbora Udruženja, koji je zahvalio svima onima koji se sjećaju žrtava agresije.
Društvo pedagoga fizičke kulture Maglaj dalo je doprinos obilježavanju ovog dana. Skoro stotinu mališana iz tri dječija vrtića, kao i učenici prvog razreda dvije gradske škole, dobro su se zabavili igrajući mini rukomet, nogomet, košarku i odbojku, a priključili su im se mladi članovi i članice lokalnih sportskih klubova.
- Djeca su bila zajedno i dobro su se zabavila. Naša poruka je da zlo nije pobijedilo, a ovi mališani to i dokazuju - poručio je Irfan Suljaković, predsjednik Društva pedagoga fizičke kulture Maglaj.
Brojne delegacije položile su cvijeće na spomen-obilježje ispred solitera, na centralno spomen-obilježje šehidima, poginulim braniteljima, i civilnim žrtvama rata u Parku ljiljana te na biste narodnih heroja Petra Dokića i Sulejmana Omerovića Cara i prvoborca Ibrišima Obralića.
