Venera je danas utjelovljenje pakla - temperature od kojih se topi olovo, toksični oblaci iz kojih padaju kiše sumporne kiseline - no taj je planet nekada bio mnogo sličniji Zemlji, a možda je bio i prvi nastanjivi planet u Sunčevom sistemu.

Pokazalo je to novo istraživanje temeljeno na podacima koje je prikupila japanska letjelica Akatsuki , koja se nalazi u orbiti oko Venere.

- Da ste živjeli prije tri milijarde godina na niskoj geografskoj širini i niskoj nadmorskoj visini, temperature na površini bile bi kao u tropima na Zemlji, rekao je Michael Way, jedan od autora istraživanja.

Dobar početak za život

- Oceani antičke Venere imali bi konstantnu temperaturu, a ako život počinje u oceanima, onda bi ovo bila dobra polazišna točka, kazao je.

Naučnici su sve dostupne podatke ubacili u složenu simulaciju klimatskih uvjeta, i zaključili kako je vjerojatno da je Venera imala oceane dubine do dva kilometra. Ukoliko su stvarno postojali, mogli su opstati do prije 715 miliona godina, što je dovoljno dug period klimatske stabilnosti da je moglo doći do pojave prvih oblika života.

Danas je Venera najtopliji planet u Sunčevom sustavu, iako se nalazi dalje od Sunca nego Merkur. Prosječna temperatura na površini doseže 462 stupnja Celzija, a uzrok je atmosfera prepuna ugljikovog dioksida, koja je u prošlosti tog planeta dovela do odbjeglog efekta staklenika.

Planet koji ubija sonde

Sonde koje su SAD i SSSR slale na Veneru preživjele bi samo po par sati prije nego što bi ih uništili pakleni uslovi na površini.

Planetolozi se nadaju kako će novi podaci s letjelice Akatsuki pružiti još podataka koji bi omogućili bolje simulacije geološke prošlosti Venere.

Akatsuki je japanska sonda koja je trebala započeti svoju misiju orbitiranja oko Venere još 2010. godine, no došlo je do teškog kvara na glavnom motoru letjelice. Sljedećih pet godina Akatsuki je provela u hibernaciji, kružeći oko Sunca poput umjetnog planeta, da bi u prosincu prošle godine uspješno ušla u orbitu oko Venere uz pomoć manevarskih potisnika. No, kako su ti potisnici znatno slabiji od glavnog motora, letjelica je na kraju ušla u elipsoidnu orbitu koja traje 9 dana, pa prikuplja znatno manje podataka nego što bi mogla da je postigla planiranu orbitu perioda 30 sati.

Kako pronaći život?

Iako će otkriti više detalja o geološkoj prošlosti Venere, neće moći tragati za znakovima nekadašnjeg života na tom planetu.

- Tehnologija bi trebala dosta napredovati, i trebalo bi dosta novaca, naravno, da napravimo letjelicu koja bi mogla sletjet, preživjeti uvjete na površini Venere i kopati ispod površine, rekao je Way.

- Ali ako bi uložili u to, mogli bi tragati za znakovima života, čak i hemijskim tragovima, kazao je.