Apatija, depresija, razdražljivost i agresija su glavni simptomi "sindroma godišnjeg odmora" koji nastaju kada se sa "pauze" vratimo svakodnevnim obavezama.
Zbog povratka na posao mnoge preplave negativna osjećanja kojih ne mogu da se oslobode danima.
Iako se uglavnom ne radi o ozbiljnom psihičkom problemu, potrebno je potražiti pomoć ukoliko ovakvo stanje potraje duže od dvije nedjelje, savjetuju stručnjaci.
- Vratili ste se sa godišnjeg odmora preplanuli, svježi i puni novih iskustava. Ulazite u dobro poznatu kancelariju, sjedate za svoj sto i krećete u nove radne pobjede. Ali nakon kratkog vremena vas obuzima tjeskoba, počinjete da se gušite, čežnjivo gledate kroz prozor, a radni dan, koji inače proleti, sada traje i traje. Niste jedini, to je uobičajeni šok poslije povratka sa ljetovanja - potvrđuje je Ljiljana Filipović, psihoterapeut.
Dodatnu nervozu nerijetko mogu da stvore očekivanja šefova, koji zahtijevaju maksimalnu koncentraciju i žestok radni tempo od prvog radnog dana. Većina ljudi je bar jednom iskusila neprijatnost koju može izazvati "povratak u realnost" nakon ljetovanja i odmora, ali prema riječima psihologa, ovaj sindrom se najviše odražava na psihički neuravnotežene ličnosti.
Kako bi prevazilaženje ovog sindroma bilo uspješno, postoji nekoliko preporuka čija primjena može da ublaži loše raspoloženje.
- Da bismo ublažili šok pri povratku na radno mjesto, preporuka je da već tokom odmora budemo u toku sa događajima na poslu. To znači da povremeno pozovemo kolege i saznamo šta se događa na radnom mjestu. To će nam pomoći da se psihički pripremimo na stres koji nas neminovno čeka po povratku - kaže Ljiljana Filipović.
Peporuka je također da se teški zadaci i komplikovani poslovi odlože sa strane, dok je važne poslovne odluke najbolje ostaviti za naredni period. "Zagrijavanje" bi trebalo da bude lagano, pa je najbolje prihvatiti se dijela posla koji je najlakši.
Ukoliko se nakon posla ugovori omiljena aktivnost ili druženje, taj dan nećemo previše razmišljati o obavezama već priželjkivati da se posao brzo završi, kako bismo uživali.
Slično "sindromu godišnjeg odmora", takozvani vikend sindrom također uzrokuje pojavu izvjesnih simptoma depresije koja se javlja samo na kraju vikenda, odnosno neradnog dana. Zbog nemogućnosti postizanja svih zadatih ciljeva za kratko vrijeme, na kraju dana mogu da se jave nervoza i potištenost, jer je vrijeme koje ste imali na raspolaganju isteklo i sutradan nastupa period pun obaveza.
Konflikt između želje za društvenim životom i vremenom provedenom u domu, često nas može ostaviti potištene i nezadovoljne.
- Za početak, definišite šta najviše želite da radite određenog dana i odlučite koji su vaši prioriteti. Ako provedete dan u kući sa porodicom, uveče obavezno izađite ili izaberite neku aktivnost. Ako ne možete da pomjerite viđanje sa društvom i sport, idite uveče na kuglanje, gdje će zabava i fizička aktivnost biti udružene - savjetuje Ljiljana Filipović.
Odmor (ne) rješava probleme
Oko 75 posto ispitanika smatra da će godišnji odmor biti od vitalnog značaja za njihovo mentalno zdravlje, oko 44 posto računa da će se na odmoru osloboditi stresa, 37 posto se nada da će im putovanje popraviti raspoloženje, a osam posto vjeruje da će se na odmoru popraviti njihov odnos sa partnerom.
Zbog prevelikih očekivanja, kada prođe euforija koju osjećamo nakon putovanja, često se dešava da shvatimo da smo se vratili sa godišnjeg odmora umorniji nego što smo bili.
