KORISNO Opasnosti tzv. kibernetičkog kriminala

Policija upozorila na online prevare: Ovako izgledaju najčešći slučajevi krađe identiteta i ličnih podataka

Index.hr
26.10.2018 16:28

Foto: Ilustracija

Prevare s računima, krađe identiteta i ličnih podataka, krivotvorenje mrežnih stranica banaka, tzv. romantične prevare te investicijske, odnosno prevare u online trgovini najveće su opasnosti tzv. kibernetičkog kriminala na koje je policija upozorila u kampanji #CyberScams, koju provodi s Europolom i Evropskom bankarskom federacijom.

Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi izvukli novac ili vrijedne finansijske informacije.

Kako je najučinkovitija odbrana od društvenog inženjeringa obrazovanje potencijalnih žrtava, podizanje svijesti o ovom kriminalnom fenomenu provodilo se komunikacijskom kampanjom putem društvenih medija i nacionalnih policijskih službi, bankovnih udruženja i finansijskih ustanova, istaknuto je na predstavljaju projekta u Upravi policije.

Policijski stručnjaci za kibernetičku sigurnost Renato Grgurić i Marko Vrkljan posebno su ukazali na tzv. CEO ili direktorske prevare koje su u posljednje vrijeme jedan od najčešćih oblika internetskih prevara, a u kojoj počinitelj zaposleniku ovlaštenom za izvršavanje plaćanja pošalje e-mail u kojem se predstavlja kao njegov nadređeni i navodi ga na plaćanje lažne fakture ili neovlašteni prijenos sredstava s računa kompanije.

Kako se zaštititi?

U velikom broju slučajeva počinioci su iz afričkih zemalja koje su i zemlje porijekla internetskih prevara te se s poboljšanjem računalne infrastrukture u ovim zemljama javljaju i novi, sve kreativniji i uvjerljiviji oblici internetskih prevara. U ovim slučajevima puno je teže doći do počinioca zbog otežane razmjene podataka s policijskim službama tih zemalja dok je razmjena podataka sa zemljama EU putem Europola i više nego dobra, ističu u policiji.

Građanima stoga savjetuju da dobro paze na lične podatke, razmisle kakve podatke dijele putem društvenih mreža, online plaćanja obavljaju samo preko sigurnih internetskih stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na internet jer javne Wi-Fi mreže mogu biti rizične. Osim toga, svaku sumnju u vezi s online računom odmah treba prijaviti banci, a pokušaj prevare policiji čak i ako niste postali žrtva.

Sedam najčešćih oblika internetskih prevara:

- CEO ili direktorska prevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.

- Prevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.

- Krađa identiteta navođenjem lažne poveznice putem lažne e-pošte, sms poruka ili lažnih telefonskih poziva prevaranata koji vas prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije.

- Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

- Romantične prevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

- Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

- Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.

Oglasi

NA VRH