Prošla godina je bila četvrta najtoplija u historiji mjerenja, nastavljajući trend zagrijavanja Zemlje zbog stakleničkih plinova, objavila je u ponedjeljak evropska agencija za klimatske promjene Copernicus.

Prosječna temperatura zraka bila je 14,7 Celzijevih stepena, samo 0,2 stepena manja od rekordne, stoji u prvoj globalnoj procjeni baziranoj na cjelogodišnjim podacima.

Alarmantni znakovi

I 2019. će vjerovatno biti topla, kažu naučnici u agenciji.

"Dramatični klimatski događaji poput suhih i toplih ljeta u velikim područjima Evrope ili rastuće temperature oko Arktika alarmirajući su znakovi za sve nas", rekao je Žan-Noel Tepaus (Jean-Noel Thepaus), čelnik Copernicusa, prenosi Index.hr.

Među ostalim ekstremima u 2018., Kalifornija i Grčka pretrpjele su goleme šumske požare, Kerala u Indiji imala je najgoru poplavu od dvadesetih godina 20. stoljeća, a val vrućina pogodio je dijelove planete od Australije do sjeverne Afrike.

Oko Antarktike, površina pod morskim ledom je na početku 2010. na najnižem nivou, pokazuju podaci američkog Nacionalnog centra za snijeg i led.

Najtoplije godine u historiji

Posljednje četiri godine u prosjeku su bile najtoplije od početka mjerenja temperature u 19. stoljeću. Godina 2016. bila je najtoplija, zahvaljujući El Ninju koji je zagrijao površinu Pacifičkog okeana, a zatim slijedi 2017.

U izvještaju Copernicusa stoji da je koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi dostigla novi rekord od 406,7 ppm-a, u odnosu na 404,1 u 2017., uglavnom zahvaljujući sagorijevanju fosilnih goriva.