MINUTA

Izgubljeni u genocidu

Tokom opsade Srebrenice, ratni reporter piše poeziju i završava beskrajno vrijedan dramski tekst

Piše: Bakir Hadžiomerović

10.7.2019

“Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati! Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno sedamnaest poginulih, pedeset sedam teže i lakše ranjenih. Da li iko u svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima? Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice. Populacija u ovom gradu nestaje. Da li iza svega stoji Akaši, Butros Gali ili neko drugi, bojim se da za Srebrenicu neće više biti bitno.” 

Bio je 10. juli 1995. godine. Posljednji srebrenički raport Nine Ćatića. Usljed divljačkog granatiranja sa položaja zločinačke Vojske Republike Srpske, izvještaj je poslan iz mračne prostorije u prizemlju zgrade lokalne pošte. Tu su još bili radioamateri, braća Sead i Senad Dautbašić te Emir Suljagić.

Bože mili i dragi, k'o u onoj pjesmi Leonarda Koena (Cohena) - Četvorica drugova tog jutra, a samo jedan živi... Emir je slučajno preživio genocid. Blizanci Sead i Senad pronađeni su u masovnim grobnicama. Ninu i danas uzaludno traže...

Neutješna majka Hajra Ćatić čula je kako je, navodno, pogođen u blizini mjesta Buljine. “Sjećam se da šest dana nije dolazio kući, a onda je desetog navečer došao i rekao da se ja i njegov otac spremimo za Potočare, a da će on, zajedno s drugovima, preko šume do slobodne teritorije. Kada sam sa suprugom 11. jula krenula za Potočare, svratila sam do pošte i posljednji put vidjela svog sina. Rekao mi je: “Mama, vidimo se u Tuzli.” Pogledala sam kolonu mladića i ne znam da sam ikad vidjela išta ljepše.”

Ninin otac, a Hajrin suprug Junuz Ćatić ekshumiran je 2005. godine iz masovne grobnice.

Glavni junak naše priče studirao je žurnalistiku u Novom Sadu. Vraća se u rodni grad prvog dana Ramazanskog bajrama, 4. aprila 1992. godine. Tokom opsade, ratni reporter piše poeziju i završava beskrajno vrijedan dramski tekst za pozorišnu predstavu. Nakon 11. jula, rukopis drame ostaje u prizemlju zgrade lokalne pošte, odakle je Nino Ćatić najavio genocid. Poput nestalog autora, ni rukopis nikad nije pronađen. Tako Srebrenica režira drame. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.