Visoke temperature koje prate ljetne toplotne valove predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik za domaće i kućne životinje. Stručnjaci upozoravaju da životinje mnogo teže podnose ekstremne vrućine nego ljudi, jer se ne mogu efikasno rashlađivati, što ih čini posebno osjetljivim na dehidraciju i toplotni udar.

Dr. vet. med. Nasiha Spahić za "Avaz" ističe da vlasnici često ne prepoznaju na vrijeme prve znakove pregrijavanja, što može dovesti do teških, pa i fatalnih posljedica.

- Životinje nemaju razvijen mehanizam hlađenja kao ljudi. Zato se tokom visokih temperatura njihovo stanje može vrlo brzo pogoršati, a pravovremena reakcija je ključna - navodi dr. Spahić.

- Najugroženije su starije i mlade životinje, kao i one sa hroničnim oboljenjima, viškom tjelesne težine te brahiocefalične pasmine pasa poput mopsa i buldoga, kod kojih je disanje već otežano i u normalnim uslovima - upozorava dr. Saphić. 

Prvi znaci toplotnog udara najčešće se manifestuju kroz ubrzano i otežano disanje, pojačano dahtanje, slabost i izraženu malaksalost, a u težim slučajevima dolazi do povraćanja, gubitka koordinacije i kolapsa. Ukoliko se ne reaguje odmah, stanje može završiti otkazivanjem organa i uginućem životinje.

Kako naglašava dr. Spahić, voda i hlad su osnovne mjere zaštite. 

- Životinjama mora biti stalno dostupna svježa i čista voda, a posude je potrebno držati u hladu i redovno ih čistiti. Posebno je važno obratiti pažnju na životinje na otvorenom, kojima treba obezbijediti više izvora vode i prirodnog hlada - Ističe dr. Spahić.

Izbjegavati aktivnosti

Veterinari savjetuju da se sve aktivnosti sa životinjama izbjegavaju u najtoplijem dijelu dana, između 11 i 17 sati, te da se šetnje i fizički rad planiraju u ranim jutarnjim ili večernjim satima. Također, upozorava se da se životinje nikada ne ostavljaju u parkiranim vozilima, čak ni na kratko, jer temperature u automobilu mogu dostići smrtonosne vrijednosti u vrlo kratkom vremenu.

- Tokom ljetnih vrućina životinje često prirodno smanjuju apetit, što je normalna reakcija organizma, ali se preporučuje da se obroci daju u hladnijim dijelovima dana. Vlažna hrana može pomoći u boljoj hidrataciji, ali voda ostaje ključni izvor tečnosti- kazala je ona. 

Psi i mačke najugroženiji

Poseban oprez potreban je kod kućnih ljubimaca, posebno pasa i mačaka, kojima treba osigurati stalnu dostupnost hlada i vode, izbjegavati šetnje po užarenom asfaltu te obratiti pažnju na starije, mlade i bolesne životinje. U slučaju pojave simptoma toplotnog udara, životinju treba odmah skloniti u hlad, postupno rashlađivati mlakom vodom i bez odlaganja potražiti veterinarsku pomoć.

- Prevencija je najvažnija. Ako se životinje zaštite na vrijeme, većina ozbiljnih posljedica može se spriječiti -  poručuje dr. vet. med. Nasiha Spahić za "Avaz".