U okviru 54. "Sarajevskih dana poezije", u amfiteatru Filozofskog fakulteta u Sarajevu jučer je upriličen javni razgovor o temi „Pjesnik u (ne)vremenu". Moderator je bio predsjednik Društva pisaca BiH, ugledni književnik Dževad Karahasan.
Ugledni pisci
- Najbitnije je naglasiti da, kada govorimo o nevremenu, pod ovim nismo mislili na poplave, niti kišu, već na zlo koje nas okružuje - rekao je Karahasan.
U uvodnoj riječi Karahasan je istakao da mu je drago što se ipak mali broj ljudi okupio, jer, kako kaže, ozbiljni razgovori se vode među malo ljudi.
Treba znati razliku između znanja i iskustva. Ljudi su podijeljeni na dvije strane, između vječnosti i ovog trenutka. Poezija nas mora voditi, jer nam književnost posreduje iskustvo. Umjetnost nam je odbrana od stvarnosti. Mora se nametati pitanje da li književnost ima pravo zaboraviti da nas podsjeća na vječnost - istakao je Karahasan.
O tome kako treba izgledati pjesnički angažman razgovarali su ugledni pisci iz Bosne i Hercegovine, Austrije, Srbije, Hrvatske, Kosova i Slovenije. Među njima su bili i Almir Bašović, Radoman Kanjevac, Tonko Maroević, Ivo Svetina, Ciril Zlobec, Željko Grahovac...
Razni oblici
- Poezija je sve ono čega nema. Jezik ima sposobnost da stvara razne oblike, pa zato sve što poezija govori to je nešto čega nema. U ovo zlo vrijeme, sutrašnjica je potpuno nepoznata. Pali smo u neku zamku, jer vjerujemo da idemo u bolju budućnost, ali ona nije pred nama. Ono što će biti naše sutra, možemo da ga vidimo već danas, i zato vjerujem u poeziju - rekao je slovenski pjesnik Ivo Svetina.
Tokom javne rasprave nizale su se teme bitne za pjesništvo i to kako vrijeme treba da utječe na pjesnike, pogotovo s ovih područja, koji su toliko zlih ratova doživjeli.
- Sada živimo u najlošijoj kombinaciji vremena - naglasio je srpski pisac Kanjevac.
